Hrvatski (HR)Italiano (ITA)Slovensko (Slovenija)

MEĐUNARODNI POGRANIČNI SUSRETI
MEDNARODNA OBMEJNA SREČANJA
INCONTRI INTERNAZIONALI DI FRONTIERA

Forum Tomizza početna >> ArtIstra

ArtIstra

ArtIstra: glazbeno-pjesnička večer većinom istarskih pjesnika i etno-jazz-rock glazbenika. Od 2004. godine glazba i performans postaju glavnim dijelom večernjeg programa.




ArtIstra 2009 PDF Ispis E-mail
Autor Nives   
23. svibanj 2009.

EDI SHUKRIUEdi Shukriu (Priština), spisateljica, sveučilišna profesorica, arheologinja i povjesničarka (po struci), političarka. Politički angažirana od 1990., a njezino je djelovanje u tom smislu vezano u prvom redu uz razvijanje vrijednosti kao što su demokracija, prava žena, pravo na vlastitio samoodređenje, mirno razrješavanje sukoba.... Sudjelovala je u mnogim međunarodnim forumima i na brojnim konferencijama koje su se bavile rečenim temama.  Jedna od vođa Demokratske lige Kosova (LDK). Autorica je nekoliko knjiga pjesama i dramskih tekstova.

Zbrike pjesama:

  • Sonte zemra ime feston (Tonight My Heart is Celebrating) (1972)
  • Syri i natės (Night's Eye) (1985)
  • Nėnqielli (The Underscy) (1990)
  • Pėrjetėsi (Eternity) (2001)
 

ROBERTA RAZZIRoberta Razzi (Rabac, 1965), pjesnikinja, slobodna umjetnica; piše isključivo na svom dijalektu, labinskoj cakavici. Pjesme su joj objavljivane u raznim časopisima (Quorum, Vijenac, Fantom slobode…), a sudjelovala je na mnogim pjesničkim manifestacijama: Goranovo proljeće, Forum Tomizza, Šoljanovi dani, Verši na šterni... Rado promovira svoju poeziju u cabaret show formi. I vješto vodi SMS razgovore u pulskom MMC Luka s poznatim licima iz kulturnog svijeta. Glumi u predstavi Tomizziana koju je 2008. godine u Istarskom narodnom kazalištu postavio režiser Damir Zlatar Frey na temelju Tomizzina romana Posjetiteljica.

Zbirke pjesama:

  • Štrigi, sanji i mirakul (s vlastitim ilustracijama)(2002)
  • Lakoma Beti (2007)DORTA JAGIĆ

 

Dorta Jagić (Zagreb), prije svega, pjesnikinja. Premda, Dorta piše i kratku prozu, dramske tekstove i kazališne kritike, bavi se amaterski kazališnom pedagogijom i režijom, prevodi s engleskog i njemačkog…

Pjesničke zbirke: 

  • Plahta preko glave (1999)
  • Tamagochi mi je umro na rukama (2001)
  • Đavo i usidjelica (2003)
  • Kvadratura duge (2007)

 

 

CHRISTIAN SINNICOChristian Sinicco (Trst), pjesnik i performer, bavi se književnom kritikom i internet-novinarstvom; bio je glavni urednik web-magazina Fucine Mute, a trenutno uređuje Collective Multimedia Blog međunarodnog festivala poezije Absolute Poetry.

 

 

Boris Domagoj Biletić (Rovinj) hrvatski pjesnik, esejist, književni kritičar, antologičar, publicist, polemičar, prevoditelj, kulturni djelatnik, urednik i BORIS DOMAGOJ BILETIĆnakladnik, danas jedno od najistaknutijih imena suvremenoga hrvatskog pjesništva i vodeće ime hrvatske književnosti u Istri. Biletić je ravnatelj Gradske knjižnice Matija Vlačić Ilirik i predjednik Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika te pokretač i glavni urednik pulskog časopisa za književnost, kulturološke i društvene teme Nova Istra. Zastupljen je u pjesničkim antologijama. Preveden je na dvadesetak jezika te nagrađen u zemlji i inozemstvu. Do sada je objavio dvadesetak zapaženih knjiga poezije, monografskih studija, kritika, ogleda i publicističkih tekstova.

Pjesničke zbirke:
  • Zublja šutnje (1983)
  • Pjena brzih oblaka (1990)
  • Oblik za dušu (1999)
  • Imam riječ (2006)
  • Vatrene kugle i monolozi pod križem (2007)
 

  • ALFREDO LACOSEGLIAZ

Alfredo Lacosegliaz (Trst), kompozitor, glazbenik i istraživač; sklada glazbu za kazalište, televiziiju, film i prezentira multijezične spektakle gdje u glazbi i tekstovima uvodi srednjoeuropske impresije i utjecaje čiji se stil razvija na temelju suvremenih tendencija. Lacosegliaz je prisutan na sceni već tridesetk godina tijekom kojih je surađivao s glazbenicima i umjetnicima širokog profila poput Monija Ovadije, Yoshija Oide e Roberta Andòe.

 

 Livio Morosin (Pula) jedan od najboljih hrvatskih autora pop-rock i etno glazbe. Svoju karijeru započeo je 1980. godine s grupom Gustaph i njegovi dobri duhovi u kojoj je djelovao sve do 1990. godine. Godine 1993., u suradnji s Alenom Vitasovićem, izdaje singl Ja ne moren bez nje koji postiže ogroman uspjeh, a već sljedeće godine izlazi album Gušti su gušti, ponovo u suradnji s Vitasovićem, koji je prodan u više od 70.000 primjeraka. Sa grupom Anelidi 1996. izdaje album I Anelidi su bili crnci. Hit singl s tog albuma jeTri naranče. Tri godine kasnije u suradnji s etnomuzikologom Dariom Marušićem izdaje album Bura tramuntana koji je potom nagrađen Porinom, najznačajnijom hrvatskom glazbenom nagradom, u kategoriji najboljeg albuma etno glazbe. Njegova uspješna karijera vrhunac postiže 2003. godine kada objavljuje album The best off.

 
ArtIstra 2008 PDF Ispis E-mail
Autor Neven   
07. svibanj 2009.

Za ArtIstra 2008, vratili smo se u čitaonicu Gradske knjižnice Umag. Vrijeme nam je bilo naklonjeno; nitko nije vapio za klimom. Lapis Histriae nikad uspješniji : Ivana Peruško je iz Moskve, preko Zagreba, Buja došla po nagradu. Evo biografskih crtica o ostalim sudionicima:

Daniel Načinović (Pula) diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Puli (hrvatski i talijanski jezik i književnostī) i studirao i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je dugogodišnji novinar pulskoga dnevnika Glas Istre, pretežito u kulturnoj redakciji. Kao profesionalni književnik živi u Puli, uz česte boravke u Labinu (Vinež).
Piše od sredine 60-ih na hrvatskome književnom standardu, a mnoge tekstove i na čakavici. Prevodi s talijanskoga jezika. Piše i za djecu. Objavljuje tekstove gotovo svih književnih žanrova u mnoštvu listova, časopisa, novina... u zemlji i inozemstvu. Mnogi su mu tekstovi uglazbljeni. Autor je duljih ogleda i kulturoloških panorama za nekoliko (foto)monografskih izdanja. Dobitnik više nagrada i priznanja. Objavio je četrdesetak knjiga, među kojima i : "Tu i tamo nedjelja" (pjesme, Čakavski sabor, Pula 1976), "Obale, masline i trgovi" (pripovijesti, Istarska naklada, Pula 1980), "Libar od vrimena" (pjesme, Izdavački centar Rijeka, 1984), "Jadranske pjesme" (Istarska naklada, Pula 1984), "Pula sa starih razglednica" (monografija, Sportska tribina, Zagreb 1988), "Čovik na tin svitu" (pjesme, Istarska književna kolonija Grozd, Pula 1990), "Burrra" (slikovnica, Reprezent, Buzet 1997), "Jingle Joyce" (pjesme, Izdavački centar Rijeka, 2002), Desk: eseji, feljtoni i drugi članci (Istarski ogranak DHK, Pula 2005). 

Edi Shukriu (Priština) - spisateljica, sveučilišna profesorica, arheologinja i povjesničarka (po struci), političarka. Politički angažirana od 1990., a njezino je djelovanje u tom smislu vezano u prvom redu uz razvijanje vrijednosti kao što su demokracija, prava žena, pravo na vlastitio samoodređenje, mirno razrješavanje sukoba.... Sudjelovala je u mnogim međunarodnim forumima i na brojnim konferencijama koje su se bavile rečenim temama.  Jedna je od vođa Demokratske lige Kosova (LDK). Autorica je nekoliko knjiga pjesama i dramskih tekstova te niza znanstvenih radova.

Roberta Razzi (Rabac), pjesnikinja, slobodna umjetnica; piše isključivo na svom dijalektu, labinskoj cakavici. Pjesme su joj objavljivane u raznim časopisima (Quorum, Vijenac, Fantom slobode…), a sudjelovala je na mnogim pjesničkim manifestacijama: Goranovo proljeće, Forum Tomizza, Šoljanovi dani, Verši na šterni... Rado promovira svoju poeziju u cabaret show formi.Izdala je zbirke pjesama „Štrigi, sanji i mirakul“ (2002.) (s vlastitim ilustracijama) i Lakoma Beti (2007.).

Luigi Nacci (Trst) - rođen 1978. Nastavnik, pjesnik, performer.

Gašper Malej (Kopar) - slovenski književnik, pjesnik i prevoditelj s talijanskog  jezika.

Isabella Flego (Kopar)  - profesorica, književnica.

Alfredo Lacosegliaz (Trst) - kompozitor, glazbenik i istraživač; sklada glazbu za kazalište, televiziiju, film i prezentira multijezične spektakle gdje u glazbi i tekstovima uvodi srednjoeuropske impresije i utjecaje čiji se stil razvija na temelju suvremenih tendencija. Lacosegliaz je prisutan na sceni već tridesetk godina tijekom kojih je surađivao s glazbenicima i umjetnicima širokog profila poput Monija Ovadije, Yoshija Oide e Roberta Andòe.

Mojca Maljevac – slovenska jazz umjetnica, sudjeluje u različitim jazz projektima; godine 2007. izdala je s triom jazz pijanistkinje Tine Omerzo album Intima.

Drago Mislej Mef (Izola) - rođen 1950. Glazbenik, tekstopisac, društveno angažirana osoba. Kao novinar i urednik radio je na Radiju Koper - Capodistria, na TV Koper - Capodistria, za dnevne novine Primorske novice; direktor je i urednik tjednika Mandrač.

Dario Marušić (Pula) – etnomuzikolog; nakon djetinjstva provedenog u Strunjanu (SLO) od 15. godine živi u Marušićima nedaleko od Buja gdje se družio s vršnjacima svog djeda i proučavao izvorna istarska glazbala. Kao brucoš na glazbenoj akademiji, uzeo je mandolinu pod ruku, sjeo na vlak i otputovao u Pariz. Da bi mogao preživjeti, počeo je svirati u metrou: tu upoznaje glazbenika Jeana s kojim kasnije nastupa na etno festivalu. Osim u Francuskoj, nastupa i na etno festivalima u Njemačkoj, Britaniji i Americi. Izdaje tridesetak albuma na kojima osim mandoline, svira i violinu, sopile, mih, roženice i dvojnice. U novije vrijeme sve češće održava predavanja o tradicionalnoj istarskoj glazbi kao i o world music trendu i etno glazbi. Nedavno ste ga mogli vidjeti kako u Lindaru svira na susretu glazbenika bez instrumenata (odnosno sa samostalno konstruiranim instrumentima) nešto što je teško imenovati a za čije je sviranje bila potrebna cipela. Zvučalo je odlično! kanser bilgiler

 

 

 

 

 
ArtIstra 2007 PDF Ispis E-mail
Autor Neven   
06. svibanj 2009.
Večernji, glazbeno-pjesnički dio programa, Artistra, održan je na otvorenom, na ulazu u Pučko otvoreno učilište „Ante Babić“. Program je započeo svečanom dodjelom nagrade LAPIS HISTRIAE 2007.
Nakon svečanog početka, krenuo je višejezični „maraton“ s nizom književnika (Boris Domagoj Biletić, Taja Kramberger, Christian Sinnico, Daša Drndić, Gašper Malej, Roberta Razzi, Marko Kravos, Damir Uzunović, Nela Bebler, Ines Cergol, Igor Grbić) i glazbenika (Drago Mislej Mef, Daniele i Stefano Mastronuzzi, Tamara Obrovac, Dario Marušić, Mauro Giorgio i Livio Morosin).
Publika je vjerno i zainteresirano pratila program do njegovog ponoćnog kraja koji je završio s ovacijama Morosinu, dakle, u najboljem raspoloženju!
 
«Početak«12345»Kraj»