Hrvatski (HR)Italiano (ITA)Slovensko (Slovenija)

MEĐUNARODNI POGRANIČNI SUSRETI
MEDNARODNA OBMEJNA SREČANJA
INCONTRI INTERNAZIONALI DI FRONTIERA

Forum Tomizza početna >> Simpozij

Simpozij
Sudionici Simpozija u Umagu 23. 5. 2014. PDF Ispis E-mail
Autor Neven   
11. svibanj 2014.

Mario SteffèMario Steffè, predsjednik Zajednice Talijana „Santorio Santorio“ u Kopru. Prvobitno je studirao pri DAMS-u (studij za umjetnost, glazbu i scenski nastup) u Bologni, a potom na Sveučilištu u Trstu gdje je upisao magistarski studij književnosti. Nakon prvog zaposlenja na radnom mjestu referenta za Odsjek talijanistikepri Središnjoj knjižnici Srečka Vilhara u Kopru, od 1995. radi kao koordinator kulturnog programa  za Zajednicu Talijana u Kopru. Objavio je brojne priloge u stručnim i specijaliziranim časopisima, kao predstavnik Talijanske nacionalne zajednice surađivao je  u razvoju nacionalnog programa za kulturu Republike Slovenije, te je bio član Slovenskog vijeća za kulturu gdje je obnašao dužnost predstavnika Talijanske nacionalne zajednice.



Sanja RoićSanja Roić, talijanistica iz Zagreba. Diplomirala je talijanistiku i germanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala i doktorirala na istom fakultetu, redovna profesorica u trajnom zvanju (od 2005.) i predstojnica Katedre za talijansku književnost u Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavala na Sveučilištima u Napulju, Trstu, Bologni, Pescari-Chietiju, Bariju, Berlinu, Ljubljani, Varšavi i Zadru. Talijanski institut za kulturu u Zagrebu dodijelio joj je 1999. godine godišnju nagradu za talijanistiku, a 2007. predsjednik Talijanske Republike dodijelio joj je odličje Stella della solidarietà za zasluge u kulturi. Uredila više talijanističkih i komparatističkih zbornika, objavila preko stotinu  radova u domaćim i stranim publikacijama iz oblasti talijanske književnosti  16.,18., 19. i 20. stoljeća i komparatistike. Od 2002. voditelj je znanstvenog projekta Hrvatsko-talijanski književni odnosi, a od 2006. projekta Hrvatsko-talijanski kulturni odnosi. Surađuje  na evropskim i talijanskim međunarodnim projektima. U svoje posljednje dvije knjige studija i eseja, Stranci (2006) i  Istočno i zapadno od Trsta (2013), objavila je nezaobilazne priloge o djelu Fulvija Tomizze.



Stanislava Chrobáková ReparStanislava Chrobáková Repar, književnica, prevoditeljica i teoretičarka iz Ljubljane. Rođena je u Bratislavi. U rodnom mjestu magistrirala je filozofiju i estetiku, a doktorila znanost o književnosti. Iz Bratislave u Ljubljanu seli se 2001. godine, gdje radi uglavnom za nakladničku kuću KUD Apokalipsa. Sudjelovala je u osnivanju i koordiniranju međunarodnog projekta Časopis u časopisu (2002). Objavila je 12 knjiga poezije, proze, eseja i studija; posljednje su joj knjige zbirka poezije Tichožitia (2011) i znanstvena monografija Úzkosť dokorán (2012). U Cankarjevom domu u Ljubljani 2013. godine premijerno je izvedena njena monodrama Slovenka na kvadrat, koja je nastala na osnovu istoimene autobiografske knjige (2009). Djela su joj prevedena na 16 jezika. Od rujna 2013. zaposlena je u Veleposlanstvu Slovačke republike u Ljubljani.



Katarina Peović Vuković, kulturologinja i analitičarka novih medija iz Zagreba. Diplomirala je komparativnu književnost i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je s temom Novomedijska pismenost: perspektive digitalne i mrežne tekstualnosti i društvenosti. Od 2005. godine radi na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Objavila je knjigu Mediji i kultura: ideologija medija nakon decentralizacije (2012). Od 1998. godine glavna je urednica zagrebačkog književno-teorijskog časopisa Libra Libera.



Marinko Lazzarich, kroatist iz Rijeke. Svoje istraživačke interese usmjeruje preispitivanju statusa suvremene hrvatske književnosti i utjecaja popularne književnosti. Posebice je zaintrigiran književnošću granice te u svojim tekstovima problematizira odjek susjednih odnosa u hrvatskoj i talijanskoj literaturi. Nositelj je kolegija Metodika hrvatskog jezika na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Stručne i znanstvene radove iz područja kroatistike, metodike i suvremene hrvatske povijesti objavljuje u domaćim i stranim časopisima i zbornicima. Objavio je i dvije knjige: Riječki akvarel i Kantrida bijelih snova. Dobitnik je državne nagrade Ivan Filipović i godišnje nagrade Grada Rijeke.



Erik Valenčič, novinar i aktivist iz Ljubljane. Na ljubljanskom Radio Študentu radio je kao novinar i urednik od 2001. do 2007. godine u redakciji za političke aktualnosti. Od 2007. do 2012. godine novinar je tjednika Mladina. Posljednjih godina radi u vanjskopolitičkoj redakciji RTV Slovenije. Jedan je od urednika Časopisa za kritiku znanosti. Gostujući je predavač na Filozofskom fakultetu i Fakultetu za društvene znanosti u Ljubljani. Njegova područja interesa su geopolitika, odnosi na Bliskom Istoku, migracije, manjine i desni ekstremizam u Sloveniji i Europi. Objavio je knjigu o izraelsko-palestinskom sukobu Obleganje Gaze (Opsada Gaze, 2011).



Davor Mandić, književnik i novinar iz Rijeke. U Rijeci je diplomirao na studiju hrvatskog jezika i književnosti. Radio je kao novinar u Glasu Istre u redakcijama kulture i mozaika, a od 2006. godine novinar je u istim sektorima u Novom listu. Objavljivao je prozu, poeziju i kritike u hrvatskim časopisima. Jedan od pokretača riječkog časopisa za književnost i kulturu Re. Objavio zbirku pjesama Mostovi (2009). Ovih dana upravo mu u Zagrebu izlazi prva zbirka kratkih priča Valjalo bi me zamisliti sretnim (Naklada Ljevak).

 
Forum Tomizza 2014 PDF Ispis E-mail
Autor Neven   
18. travanj 2014.

Ovogodišnji, 15. Forum Tomizza (Trst, Kopar, Umag - 21.-24. 5. 2014.) u znaku je teme HOD PO RAMPI. Pisci, kulturolozi, žurnalisti, glazbenici i likovnjaci iz Slovenije, Italije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine na različite načine pristupit će ovoj temi koja figurativno upućuje na problematiku kulturnog i društvenog "balansiranja" u novim europskim okolnostima, odnosno po novim (a još više starim) komunikacijskim i kulturološkim preprekama.  Piše nam inicijator Foruma Tomizza, književnik Milan Rakovac: Hodamo po europskoj rampi, balansiramo, nesigurni, prestrašeni. Granica je na Škofijama, ali kao da je nema, a na Dragonji kao da je ima. Rampe moramo prijeći posvuda, negdje ako platimo, ponegdje nikada. Stvorena je nova rampa, između siromaštva i blagostanja. I blještava rampa između stvarnog i virtualnog svijeta zabave kao zamjene za život: hodamo po žici nad provalijom radosne publike, ali mi nismo akrobati, bojimo se da ćemo pasti. Publika se nada da hoćemo. Raspada se svijet kakvog smo znali, velika neprolazna rampa je pred ulaskom u novi svijet, kojeg još nema, a treba ga stvarati. Kliknite za plakat i programsku knjižicu! Dobrodošli!

 
«Početak«12345678910»Kraj»

Stranica 8 od 15