Hrvatski (HR)Italiano (ITA)Slovensko (Slovenija)

MEĐUNARODNI POGRANIČNI SUSRETI
MEDNARODNA OBMEJNA SREČANJA
INCONTRI INTERNAZIONALI DI FRONTIERA

Forum Tomizza početna >> Simpozij

Simpozij
Forum Tomizza 2013 PDF Ispis E-mail
Autor Neven   
24. travanj 2013.

novi logotip

 

14. Forum Tomizza počinje ove godine 29. svibnja u Trstu, nastavlja se 30. u Kopru, a završava kao i uvijek u Umagu, 31. svibnja, odnosno komemoracijom u Materadi, 1. lipnja. Tema je ovogodišnjih susreta Bolji život? Evo što o boljem životu misli inicijator i umjetnički savjetnik Foruma Milan Rakovac: Tješi nas Fulvio Tomizza posmrtnim protokolarnim zapisima istarskih svećenika: passo a la miglior vita, prijeđe u Bolji život. No, od ove godine možda se Istra primiče boljem zemaljskom životu, ulaskom Hrvatske u EU? Što nam donose – ili što su nam već donijeli – europski integracijski procesi? Kakva kulturna, društvena, gospodarska budućnost čeka Obećanu zemlju - Europu? Kako god, danas su naši sugrađani svjesniji da zaslužuju dobar život. I spremniji nego jučer da ga ostvare. Ove godine zahvaljujemo Maji Briski i Zanetu Paulinu (Egoist Artz & Partz) za redizajn! Kliknite za/na programsku knjižicu i plakat! Dobrodošli!

 
Sudionici simpozija u Umagu 2012. PDF Ispis E-mail
Autor Neven   
28. svibanj 2012.

Radoslav Petković, jedan je od najvažnijih srpskih prozaika danas, romansijer, esejist, pisac kratkih priča, prevoditelj engleskih klasika. Pozornost (međunarodne) književne javnosti privukao je svojim postmodernim povijesnim romanima: Put u Dvigrad (1979), Senke na zidu (1985), Sudbina i komentari (1993) i Savršeno sećanje na smrt (2009). Oko romana Sudbina i komentari, čija se radnja najvećim dijelom odvija u Trstu XIX. stoljeća, postoji konsenzus književne kritike da je riječ o jednom od najvažnijih srpskih romana s kraja prošlog stoljeća. Petković je jedan od rijetkih pisaca iz regije koji čitatelja vodi k refleksiji o kompleksnosti reprezentacije prošlosti i dosega osobnog uloga u povijesnim zbivanjima.

 

Fulvio Šuran diplomirao je i završio poslijediplomski studij filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Trstu završio je poslijediplomski studij iz sociologije te 1997. godine obranio doktorat. Danas je redoviti profesor povijesti filozofije i izvanredni profesor sociologije teritorijalnih i internacionalnih fenomena na Odjelu za studij na talijanskom jeziku na Sveučilištu u Puli. Dobitnik je nagrade Istria Nobilissima za poeziju. Od njegovih djela izdvajamo: Bioetika u teoriji i praksi (2001), Položaj talijanske manjine u Hrvatskoj (2003), Sociologia della guerra (2010)...



Kristina Božič, novinarka iz Ljubljane. Diplomirala je na ljubljanskom pravnom fakultetu. Izvještavala je iz Ugande, Ruande, Gruzije, Irana i Palestine. Traga za odgovorima na pitanja vezana za prava čovjeka i međunarodnu kaznenu odgovornost i pravičnost. Piše i prevodi za vodeće slovenske listove i magazine.



Vladimir Arsenić magistrirao je komparativnu književnost na Sveučilištu u Tel Avivu. Književni je kritičar internet portala E-novine (www.e-novine.com.) i stalni suradnik portala www.booksa.hr. Piše povremeno za Beton, Quorum, Peščanik. Suradnik je  - selektor i član žirija - tuzlanskih književnih susreta Cum grano salis, čija je nagrada Meša Selimović jedna od rijetkih relevantnih regionalnih nagrada. Prevodi s engleskog i hebrejskog, a njegovi tekstovi prevođeni su na albanski i slovenski. S prijateljima od 2007. godine uređuje književni časopis Ulaznica koji izlazi u Zrenjaninu. Član je Foruma pisaca, ponosni muž, otac i antifašista.



Nikolai Jeffs doktorirao je na Sveučilištu u Essexu u Velikoj Britaniji. Već niz godina predaje kulturalnu teoriju na sveučilištima u Sloveniji. Jeffs je iznimno aktivan i izvan akademskih krugova: piše eseje i bavi se vizualnim umjetnostima, aktivistički sudjeluje u problematiziranju različitih socioloških tema. Urednik je Zbornika postkolonijalnih studija koji je izašao u Ljubljani 2007.



Slađana Bukovac diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Medijsku pozornost privukla je kao voditeljica emisije Pola ure kulture na HTV-u. Kao književnica afirmirala se romanima Putnici (2003) i Rod avetnjaka (2008), te knjigom poezije Nijedan pauk nije savršen (2005). Za Putnike dobila je nagradu Slavić (koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika) i nagradu Kiklop za debitantsku knjigu godine. Dobitnica je nagrade Galovićevih jeseni za roman Rod avetnjaka za najbolje prozno književno djelo koje se bavi preobraženim identitetom. Živi na relaciji Glina-Zagreb-Poreč.



Valter  Milovan
doktorirao je 2009. s temom Život i smrt (u) Piera Paola Pasolinija. Danas radi kao viši asistent na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, na Odjelu za humanističke znanosti, Odsjeku za romansku i klasičnu filologiju. Tajnik je Znanstvene udruge Mediteran, koja se bavi prikupljanjem dijalektalne građe i publikacijom lingvističkih atlasa za Istru i Kvarner. Objavljivao je u časopisima Studi pasoliniani i Tabula , a 2011. godine objavio je knjigu Bilješke o Pasoliniju.

 
«Početak«12345678910»Kraj»

Stranica 10 od 15