Hrvatski (HR)Italiano (ITA)Slovensko (Slovenija)

MEĐUNARODNI POGRANIČNI SUSRETI
MEDNARODNA OBMEJNA SREČANJA
INCONTRI INTERNAZIONALI DI FRONTIERA

Forum Tomizza početna >> Tekstovi sudionika >> Sušanj, Dimitrij: Sinteza kniževnosti, povijesti, kulture i društva (2009)

Sušanj, Dimitrij: Sinteza kniževnosti, povijesti, kulture i društva (2009) PDF Ispis E-mail
Autor Suzana   
25. svibanj 2009.
Čitajući Tomizzina djela ulazimo u zadivljujući svijet koji tvori našu zajedničku baštinu, dubuko utisnut u kolektivnu svijest, ali koji često prekriven velom zaborava. Prostor Tomizzinih romana jest istarski mikrokozmos čija je povijesna geneza bila duga i traumatična, a koju je autor maestralno opisao. Prelamanje povijesti i usuda malog čovijeka pobuđuje naš interes, budeći u nama znatiželju, navodeći nas na nove spoznaje koje nadilaze uobičajeni susret čitatelja s književnim djelom. Tomizza nije samo vrstan narator već i odličan znalac istarske povijesti, a upravo ta povijest nas navodi na promišljanje djela koje se odmiče od običnog čitanja. Ulazeći u pripovjedni kontekst otkriva nam povijesni aspekt koji implicira traganje za dodatnom informacijom. Povijest određuje sudbine Tomizzinih likova, lomeći drevne društvene odnose, oblikujući prostor sela i grada. Talijanska književnost dvadesetog stoljeća, promatrana kroz optiku društvenog angažmana, prati i opisuje promjene koje su obilježile stoljeće pa u tom smislu postoji cijela plejada autora koja se bavi tematikom raspadanja arhaičnog društvenog i ekonomskog uređenja, njegovog uzmicanja pred industrijalizacijom, selidbom iz seoske u gradsku sredinu te borbe za socijalnu emancipaciju. Tomizzina djela, iako smještena u perifernom i provincijalnom svijetu, mnogima nepoznat, iznenađuje svojom dinamičnošću koja proizlazi upravo iz lokalne povijesti, a koja je sublimacija «velike europske povijesti». Istra, razmeđa civilizacija i kultura i jezika, već od prvog trenutka razgaljuje čitatelja. No kakav se intimni odnos uspostavlja između čitatelja i povijesnog i geografskog konteksta djela Fulvia Tomizze? Za lokalnog, «domaćeg» čitatelja, često rezultira poistovjećivanjem imajući u vidu familijarnost s prostorom i društvenim kontekstom. U «stanog» čitatelja pobuđuje zanimanje za dodatnim dokumentiranjem koje će mu omogućiti razumijevanje slojevitosti romana. Tršćanska književnost, polazeći od primjera Itala Sveva koji opisuje građanski sloj Trsta s početka XX. stoljeća, Scipia Slatapera koji bježi iz gradske sredine prepuštajući se ljepotama tršćanskog Krasa, pjesnika Umberta Sabe te naposlijetku Fulvia Tomizze koji svoja djela također ambijentira u Trstu, obilježena je pripovjednom kontekstualizacijom u urbanoj sredini koja je za lokalnog čitatelja i više negoli poznata, a «stranca» navodi na potragu za dodatnim informacijama. Bliskost poznatih prostora i kolektivnog pamćenja, često ostaje nezamjećena van književnog konteksta, odnosno uskog kruga osoba koje su u doticaju s književnošću. Često književni svijet neumitno isčezava kao što to biva i u Tomizzinim romanima. Nametljivost modernizacije i globalizacije bespovratno zatomljuje lokalne posebnosti.
No koja je nakana Tomizzinih itinerarija? Ona proizlazi iz potrebe, želje otimanja zaboravu prostora i povijesnih zbivanja koja su na njih utjecala. Štoviše, želje za materijalizacijom literarnog svijeta, oživljavanjem književnog  i životnog puta Fulvija Tomizze, popraćenog promišljanjima o njegovim djelima i povijesnim crticama. Vrjednovanje kulturne i povijesne baštine prisutne u ruralnom i urbanom ambijentu, no ponajprije hommage velikom učitelju života, čovjeku koji je čvrsto vjerovao u snošljivost i pomirbu među narodima temeljenu na poučku povijesti i ljudskih subdina.