Dvije godine bio je glavni urednik pulskih dnevnih novina, Glasa Istre (1973. – 1975.). Većinu radnog vijeka do umirovljenja proveo je na Televiziji Zagreb (Hrvatskoj televiziji) kao urednik i autor zapaženih dokumentarnih filmova, reportaža i intervjua.

Na njegovu inicijativu 2000. godine osnovani su Međunarodni pogranični susreti Forum Tomizza, koji se održavaju u Umagu, Kopru i Trstu, promičući društveni i kulturalni dijalog u pograničnom prostoru i široj regiji.

S talijanskoga jezika preveo je roman Bolji život Fulvija Tomizze (Pula-Rijeka, 1980.), dokumentarnu knjigu Izbrisani identitet Paola Parovela (Pazin, 1993.) i studiju Jadranski iredentizam Angela Vivantea (Zagreb, 2002.). Autor je ili suautor različitih monografija, tekstova pjesama popularne glazbe, scenarija za filmove, a više njegovih tekstova doživjelo je i kazališna uprizorenja.

Izabrana djela Milana Rakovca objavljena su 2015. godine (V.B.Z., Zagreb) u četiri toma i predstavljaju sumu njegovog pedesetogodišnjeg stvaralaštva, kao jednog od najvažnijih istarskih autora, književnog inovatora i avangardista.

Djela: Priko Učke (poezija, eseji, putopisi, zapisi, 1980.), Sik (pjesme, 1980.), Riva i druži ili, caco su nassa dizza (roman, 1983.), Haluj ili Sunce je ditesino zlatno (roman, 1986.), Sliparija (roman, 1986.), Snovid (roman, 1987.), Istragram: štorije i uganke (kratke priče, 2000.), Cha for kids (pjesme, 2004.), La Triestina (roman, 2006.), Kvarnerski otočni lucidar (eseji, 2006.), Besida priletuća (pjesme, 2009.), Sinovi Istre (eseji, 2009.), Adrianske kartoline (s Jovanom Nikolaidisom, pisma, 2021.), Brigada del amanecer (audio knjiga, 2022.), „Slovo Bosni“ (eseji, 2023.) i Kužina prvanja (eseji, 2024.).

Anja Zag Golob (Slovenj Gradec, 1976.) slovenska je pjesnikinja, kolumnistica, urednica, dramaturginja, prevoditeljica i kulturna aktivistica. Dobitnica je dviju Jenkovih nagrada i priznanja Kritiško sito, autorica pet zbirki poezije, jedne prozne knjige, drame, dječjeg stripa i brojnih književnih prijevoda. Na hrvatski su prevedene njezine zbirke Didaskalije uz disanje (Sandorf, 2019., prijevod Željko Perović) i da ne (Sandorf, 2023., prijevod Aljoša Pužar). Suosnivačica je i glavna urednica nezavisne izdavačke kuće VigeVageKnjige, specijalizirane za strip i grafički roman. Živi u Mariboru.

Iva Kosmos je kulturologinja koja se bavi (post)jugoslavenskom književnošću i kulturom te različitim upotrebama i politikama sjećanja. Odrasla je na Lošinju, diplomirala u Ljubljani, a doktorirala u Zagrebu (2015.). Kao Fulbrightova stipendistica usavršavala se na University of Wisconsin–Madison (2014.). Najprije je radila kao novinarka i književna kritičarka, a zatim je ušla u polje znanstvenog istraživanja: od 2017. djeluje u Znanstveno-istraživačkom centru Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2024. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu vodi istraživački projekt o jugoslavenskim putopisima i literarnom imaginariju tzv. Trećeg svijeta. Paralelno se bavila sjećanjima radnica u industriji prerade ribe u socijalizmu. Suuredila je knjige Priče iz konzerve: povijest prerade i konzerviranja riba na sjeveroistočnom Jadranu (Srednja Europa, 2020.) te Social Impact in Arts and Culture: The Diverse Lives of a Concept (ZRC SAZU, 2022). U pripremi je njena knjiga Postjugoslavenska literarna emigracija: Hemon, Ugrešić, Albahari (Meandarmedia, 2026.). Majka je dvoje male djece.

Dr. sc. Sanja Roić sudjeluje na Međunarodnim pograničnim susretima Forum Tomizza u Umagu, Kopru i Trstu od samih začetaka ove manifestacije, od 2000. Kao referent sudjeluje prvih godina na svakom od simpozija i upućuje okupljenu književnu publiku na nove mogućnosti čitanja opusa Fulvija Tomizze. Potpomaže nakladničku djelatnost Gradske knjižnice Umag vezanu za hrvatske prijevode Tomizzinih djela: prvi pogovor piše 2005. godine za prijevod slikovnice za djecu „I buhe kašlju“. Od 2010. godine ključna je suradnica (stručna redaktorica) uredničkog tima Gradske knjižnice Umag, koja počev od te godine svake druge godine izdaje novi prijevod Fulvija Tomizze u prijevodu Lorene Monica Kmet. Za svako novo izdanje Sanja Roić piše predgovor. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu vodila je sveučilišni kolegij „Istra i Trst u književnom djelu Fulvija Tomizze“ i dovodila zagrebačke studente u Umag, Kopar i Trst te tako potpomogla razvoj projekta Tomizzinih itinerara koji razvija svaki od navedenih gradova. Vrhunac ove suradnje Sanje Roić i Gradske knjižnice Umag, odnosno Foruma Tomizza, svakako je knjiga „Fulvio Tomizza i sudbina granice“ (2019.), koja je izašla u sunakladništvu Hrvatske sveučilišne naklade i umaške knjižnice. Ova knjiga okuplja interkulturalne i imagološke studije opusa Fulvija Tomizze koje su nastale tijekom njezina višedesetljetnog bavljenja opusom ovog autora. Zbornik radova posvećen Sanji Roić objavljen je 2025. godine na talijanskom jeziku pod naslovom: „Tra le due sponde dell’Adriatico: culture, storie e contatti. Studi in onore di Sanja Roić“