Simpozij – Forum Tomizza

Forum Tomizza 2026 (27. 5. – 30. 5.)

Neven Ušumović — Fri, 24 Apr 2026 10:08:48 +0000

27. Međunarodni pogranični susreti FORUM TOMIZZA

TRST – KOPAR – UMAG, 27. ‒ 30. 5. 2026.

Forum Tomizza utemeljen je kao locus cooperandi, višekulturni i višejezični projekt, čiji je smisao istraživanje, poticanje i realizacija društvenog i kulturalnog dijaloga u širem, nadnacionalnom slovensko-romansko-germanskom pograničnom prostoru.

Jedna od glavnih ideja vodilja ovih susreta, koji su pokrenuti 2000. godine u Umagu na inicijativu istarskog književnika i prevoditelja Milana Rakovca, povezivanje je i trajna komunikacija intelektualaca i umjetnika koji žive na granici i djeluju na području kulture, znanosti i medija, simbolično se oslanjajući na ime i djelo Fulvija Tomizze, književnika koji je zbog svoje umjetničke i ljudske širine podjednako bitan svim etnosima sjevernoga Jadrana.

Forum Tomizza postavio je sebi za zadaću da propituje stanje duha u društvenoj aktualnosti, procjenjuje ulogu intelektualca-kreativca pri promicanju moralnih i etičkih vrijednosti, kritički i polemično reagira na društvene devijacije i neumorno nadilazi svakovrsne granice.

Simpozij i popratni program ovogodišnjeg 27. Foruma Tomizza u znaku je teme ORIENT EXPRESS.

Polazeći od kapitalnog djela postkolonijalne teorije „Orijentalizam“ Edwarda W. Saida (1935. – 2003.), književnog kritičara i aktivista, otvaramo raspravu na niz aktualnih pitanja: počev od našeg pograničnog područja, pa do globalne konstelacije moći u kojoj pitanje odnosa Zapada i Istoka, nakon hladnoratovskog razdoblja, ponovno ima presudnu važnost. Sve se ubrzava: zapljuskuje nas novi val ksenofobije i retorike ugroženosti od bliskih i dalekih Istočnjaka, ustrašeni smo njihovom radnom, gospodarskom ili vojnom snagom. I sve više naših lokalnih političara zaziva čvršće granice spram susjeda s Istoka.

Naš pisac Fulvio Tomizza (1935. – 1999.) bio je Saidov vršnjak. Njegov književni opus, kao i povijest našeg pograničja, obilježio je Hladni rat. Tomizza je i općenito pokazivao veliki senzibilitet spram „istočnog pitanja“ – ova tema pruža nam priliku i za novo razumijevanje njegovih životnih opredjeljenja i njegovog književnog djela.

U romanu „Stablo snova“ (L’albero dei sogni, čiji hrvatski prijevod izlazi ove godine u Umagu) Tomizzin alter ego Stefano Marcovich 1954. godine autobusom iz Trsta odlazi za Sežanu gdje sjeda u Orient Express i putuje na studij u Beograd: „Tek sam se u prostoriji ispražnjenoj od onoga što mi je pripadalo i odmah tuđoj pogledao u ogledalo. Jesam li to zaista bio ja? Ukrcao sam se u autobus za Sežanu, gdje se vlak Pariz ‒ Istanbul zaustavljao radi carinske kontrole.“

I dok je današnji Orient Express luksuzni vlak koji kreće iz Pariza i stiže tek do Venecije, ovogodišnji Forum Tomizza mijenja voznu kartu i bez rezerv(acij)e nastavlja put Istoka.

Fulvio Tomizza je pisao: »M’identifico con la frontiera.« (Poistovjećujem se s granicom.). I tako je i Forum Tomizza: identificira se s granicom, ne s jednom ili s drugom stranom granice, nego s granicom kao s mjestom susreta. Dvadeset i sedmi put susrećemo se u Umagu, Kopru i Trst s istom idejom kontakta, djialoga, interakcije, polemike, međusobnog utjecaja.

Malo povijesti: teme susreta, od 2001. do 2025. godine:

2000 TOMIZZA I MI / TOMIZZA E NOI / TOMIZZA IN MI

2001 RECEPCIJA TOMIZZE / RICEZIONE DI TOMIZZA

PSIHOPATOLOGIJA GRANICE / PSICOPATOLOGIA DELLA FRONTIERA /PSIHOPATOLOGIJA MEJE

2002 GRANICA U GLOBALIZACIJI / LA FRONTIERA NELLA GLOBALIZZAZIONE / MEJA V GLOBALIZACIJI

2003 EROS THANATOS LIMES

2004 ZWIESCHENLAND & NIEMENSLAND

2005 TOMIZZA – EUROSINTEZA: FONTIERIZAM – EUROPEIZAM / TOMIZZA – EUROSINTESI: FRONTIERISMO – EUROPEISMO

2006 ARHIPELAG EUROPA / ARCIPELAGO EUROPA / ARHIPELAG EVROPA

2007 HIC SUNT LEONES! ILI OČEKUJUĆI BARBARE / HIC SUNT LEONES! O ATTENDENDO I BARBARI / HIC SUNT LEONES! ALI V PRIČAKOVANJU BARBAROV

2008 OFF LIMITS

2009 CROSSOVER / TOMIZZA: TEN YEARS AFTER

2010 STATUS QUO…VADIS?

2011 NEMA GRANICE IMA / NON C’È IL CONFINE C’È / NI MEJA JE

2012 PRAVDA: ILUZIJA ILI UTOPIJA? / GIUSTIZIA: ILLUSIONE O UTOPIA? / PRAVICA: ILUZIJA ALI UTOPIJA?

2013 BOLJI ŽIVOT? / UNA VITA MIGLIORE? / BOLJŠE ŽIVLJENJE?

2014 HOD PO RAMPI / IN BILICO SULLA SBARRA / HOJA PO RAMPI

2015 DIKTATURA PREKARIJATA / DITTATURA DEL PRECARIATO / DIKTATURA PREKARIATA

2016 ZID / IL MURO

2017 LAŽ / LA MENZOGNA

2018 AZIL / ASILO

2019 POGUM /HRABROST /CORAGGIO

2020 DOMOVINA, d.d/ PATRIA s.p.a.

2021 SOLIDARITÉ

2022 KAOS KAIROS CAOS

2023 KARNEVAL BREZ MEJA / KARNEVAL BEZ GRANICA / CARNEVALE SENZA FRONTIERE

2024 GRAMATIKA ZABORAVA / GRAMMATICA DELL’OBLIO / SLOVNICA POZABE

2025 POHVALA LUDOSTI / ELOGIO DELLA FOLLIA / HVALNICA NOROSTI

Forum je do danas na svojim simpozijskih događajima ugostio više od 500 književnika, prevoditelja, sociologa, filozofa, lingvista, novinara i publicista iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Bosne i Hercegovine, Srbije te šireg slovenskog, romanskog i germanskog zaleđa.

Alida Bremer

Neven Ušumović — Tue, 07 Apr 2026 22:25:57 +0000

Alida Bremer (Split, 1959.), spisateljica i prevoditeljica, živi u njemačkom gradu Münsteru. Studirala je komparativnu književnost, slavistiku, romanistiku i germanistiku. Doktorirala je na temu postmodernog kriminalističkog romana na sveučilištu u Saarbrückenu. Niz godina radila je na sveučilištima u Münsteru i Gießenu. Od 2014. godine samostalna je i slobodna spisateljica i prevoditeljica. Prevela je na njemački mnogobrojna djela hrvatske književnosti. Bila je prva voditeljica međunarodnog projekta Traduki i članica mnogobrojnih komisija i žirija, između ostaloga šest je godina suodlučivala o nagradi za Europsko razumijevanje Leipziškog sajma knjiga i grada Leipziga. Dobila je niz njemačkih, austrijskih i švicarskih stipendija i nagrada, između ostalih i stipendiju Njemačkog prevoditeljskog fonda (2020.), za ostvareno ukupno prevoditeljsko djelo. Za prijevod romana Ivane Sajko Ljubavni roman nagrađena je zajedno s autoricom najvećom njemačkom nagradom za strane književnosti (Internationaler Literaturpreis, 2018.). Eseje, kritike, priče i poeziju objavljuje u različitim časopisima, novinama i na portalima kao što su Spiegel, Süddeutsche Zeitung. Objavila je tri romana na njemačkom jeziku, koje je u prijevodu na hrvatski jezik objavila Fraktura: Olivino nasljeđe (2015.), Snovi i kulise (2022.) i Tesla ili zatvaranje krugova (2025.). Za humanitarni rad s izbjeglicama iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine nagrađena je nagradom grada Münstera (“Münster-Nadel”), a za zasluge za hrvatsku kulturu u inozemstvu Ordenom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Boštjan Videmšek

Neven Ušumović — Sun, 05 Apr 2026 21:07:04 +0000

Boštjan Videmšek (1975.) je dugogodišnji novinar, izvjestitelj iz kriznih žarišta i suradnik brojnih inozemnih novina, časopisa i internetskih portala. Objavio je dosada deset knjiga. Autor je triju društveno angažiranih knjiga o svjetskim kriznim žarištima “Rat terora: deset godina nakon 11. rujna” (2011.), “Pobuna: Arapsko proljeće i europska jesen” (2013.) i “U bijegu: Moderni egzodus” (2005. – 2016.). Suautor je i ispovjedne uspješnice o trčanju pod naslovom “Ultrablues” (2014.). Godine 2019. u izdavačkoj kući Cambridge Scholars Publishers objavio je knjigu “Dispatches from the Frontlines of Humanity: A Book of Reportage”. Godinama se zanimao za obnovljive izvore energije i mogućnost usporavanja klimatskih promjena, tako da je u tu svrhu putovao diljem svijeta i upoznao se s primjerima koji funkcioniraju u praksi. Tako je nastala knjiga “Plan B.” (2022.), koja je godinu dana nakon slovenskog izdanje izašla i u hrvatskom prijevodu Anite Peti-Stantić. Godine 2022. objavio je knjigu “Zadnja dva”, priču o dvama posljednjim sjevernim bijelim nosorozima na svijetu. Autor je i dvaju dramskih tekstova, a 2023. godine mu je izašao i roman “Vojni dnevnik”. „Mir i rat” (2024., hrvatski prijevod 2026.) knjiga je u kojoj čitatelju donosi spoznaje stečene tijekom triju desetljeća praćenja najvećih svjetskih kriznih žarišta neposredno s prve crte bojišnice. Posljednju knjigu: “Dug put do mira: Srebrenica, Galicija i Ukrajina, Auschwitz, Gaza” (2025.), objavio je zajedno s talijanskom novinarkom Abhom Valentinom Lo Surdo čiji tekst o Fronti na Soči preveden na slovenski jezik u istoj knjizi.

Andrej Nikolaidis

Neven Ušumović — Sun, 05 Apr 2026 18:48:20 +0000

Andrej Nikolaidis (Sarajevo, 1974.) bosanskohercegovačko-crnogorski je književnik i novinar. Objavio je više romana, zbirki priča, eseja i publicističkih knjiga: Ogledi o ravnodušnosti, zbirka priča (1995.); Zašto Mira Furlan, roman (1997.); Katedrala u Seattleu, zbirka priča (1999.); Oni!, roman (2001.); Mimesis, roman (2003.); Sin, roman (2006.); Dolazak, roman (2009.); Poetika apokalipse, publicistika (2010.); Odlaganje; Parezija, roman (2012.); Devet, roman (2014.); Mađarska rečenica, roman (2017.) Odlazak, roman (2020.); Anomalija, roman (2022.) Crna Gora: Hronika propasti, eseji (2023.); Antonije napušta Boga, roman (2023.) Most na Drini, roman (2025.) i Safari u Sarajevu, roman (2026.). Za književni rad dobio je brojna priznanja, između ostalih: Nagradu Britanskog PEN-a za prevedenu književnost u Londonu. Za roman Sin dobio je EUPL-Europsku nagradu za književnost. Za roman Mađarska rečenica dobio je Nagradu Meša Selimović. A za knjigu eseja Hronika propasti dobio je najveće crnogorsko državno priznanje, Trinaestojulsku nagradu. Radi kao kolumnist crnogorskog portala CDM. Njegovi romani prevedeni su na 15 jezika. Živi u Ulcinju.

Marta Verginella

Ivana Martinčić — Sun, 05 Apr 2026 15:20:08 +0000

Marta Verginella (Trst, 1960) slovenska je povjesničarka. Doktorirala je na Sveučilište u Ljubljani. Godine 2006. postala je redovita profesorica opće povijesti 19. stoljeća i teorije povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Objavila je brojne monografije i članke iz područja graničnih studija, studija sjećanja, usmene povijesti te povijesti 19. stoljeća. Također je obavila pionirski rad na području socijalne i kulturne povijesti Prvog i Drugog svjetskog rata, povijesti žena te istraživanja antisemitizma i holokausta u Sloveniji. Drugi središnji sklop njezina istraživačkog rada odnosi se na granične studije, osobito na epistemološka pitanja koja se pojavljuju pri pisanju povijesti u višenacionalnom okruženju. Pritom je posebnu pozornost posvetila povijesnim akterima koje relevantna povijesna istraživanja obično zanemaruju, osobito ženama. U svojim istraživanjima posebno se bavila svakodnevnim migracijama žena uz slovensko-talijansku granicu. Sudjelovala je u međunarodnim istraživačkim projektima te predavala na brojnim europskim sveučilištima. Njezin rad značajno je pridonio razumijevanju povijesti Trsta, Slovenskog primorja i slovensko-talijanskih odnosa. Za svoj istraživački i pedagoški rad primila je više priznanja u zemlji i inozemstvu.

Faris Kočan

Neven Ušumović — Sat, 04 Apr 2026 19:35:17 +0000

Faris Kočan (1994.) slovenski je politolog i docent na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani. Bavi se međunarodnim odnosima, politikom Zapadnog Balkana, europskim integracijama i postkonfliktnim društvima bivše Jugoslavije. Autor je niza znanstvenih radova o Bosni i Hercegovini, etničkim odnosima i političkim transformacijama jugoistočne Europe te čest komentator regionalnih političkih procesa. Trenutno vodi nacionalni istraživački projekt pod nazivom Skriveno akterstvo demoniziranoga: alternativni društveno-politički poredak/poreci postkonfliktnih društava jugoistočne Europe, koji istražuje odnose moći i otpora u lokalnim zajednicama na primjeru Bosne i Hercegovine te Kosova.

Gian Andrea Franchi

Ivana Martinčić — Sat, 04 Apr 2026 12:40:00 +0000

Gian Andrea Franchi talijanski je humanitarni aktivist, pisac i socijalni radnik iz Trsta. Zajedno sa suprugom Lorenom Fornasir suosnovao je humanitarnu inicijativu Linea d’Ombra, koja pomaže izbjeglicama i migrantima na talijansko-slovenskoj granici. Već dugi niz godina aktivan je na području ljudskih prava, socijalne pravde i pomoći ljudima na balkanskoj migracijskoj ruti. U Trstu organizira volonterske akcije, podjelu hrane, odjeće i zdravstvene pomoći migrantima koji u grad dolaze nakon dugog puta kroz Balkan. Njegov rad temelji se na neposrednoj solidarnosti te upozoravanju na nasilje i kršenja prava migranata na europskim granicama. Osim humanitarnog djelovanja, autor je i više tekstova o migracijama, granicama i društvenoj odgovornosti Europe. Zajedno s Lorenom Fornasir suautor je knjige La Palestina che ho visto (2015.), koja obrađuje svakodnevni život u Palestini te pitanja ljudskih prava, nasilja i dostojanstva ljudi na područjima zahvaćenima sukobima.

Lorena Fornasir

Neven Ušumović — Sat, 04 Apr 2026 12:27:00 +0000

Lorena Fornasir (Pordenone, 1955.) talijanska je psihologinja, humanitarka i društvena aktivistica koja djeluje u Trstu. Široj javnosti postala je poznata po svom radu s izbjeglicama i migrantima na balkanskoj migracijskoj ruti. Zajedno sa suprugom Gianom Andreom Franchijem suosnovala je humanitarnu inicijativu Linea d’Ombra, koja pomaže migrantima na talijansko-slovenskoj granici. Njezin je rad prvenstveno usmjeren na zdravstvenu, psihološku i humanitarnu pomoć ljudima u pokretu. U Trstu volontira pomažući migrantima odjećom, hranom, lijekovima i njegom ozlijeđenih stopala, što je postalo simbolom njezina humanitarnog djelovanja. Često upozorava na nasilje nad migrantima te na humanitarne posljedice europske migracijske politike. Zajedno sa suprugom Gianom Andreom Franchijem objavila je knjigu La Palestina che ho visto (2015.), u kojoj opisuju svakodnevni život u Palestini te promišljaju o ljudskim pravima, nasilju i dostojanstvu ljudi na područjima zahvaćenima sukobima.

Franco Juri

admin — Fri, 03 Apr 2026 16:34:00 +0000

Franco Juri (1956.) bivši je slovenski političar, geograf, jezikoslovac i karikaturist. Od 2013. godine do umirovljenja 2025. bio je ravnatelj Pomorskog muzeja Sergej Mašera u Piranu. Široj javnosti poznat je i kao glazbenik (član skupine Istranova) te karikaturist (u prošlosti je objavljivao i u važnim novinama kao što su Delo, Dnevnik i Primorske novice). Također je bio zastupnik u Državnom zboru Republike Slovenije, državni tajnik te veleposlanik u Španjolskoj i na Kubi. Roman Povratak u Las Hurdes (Vrnitev v Las Hurdes), objavljen 2008. godine, povezan je upravo s njegovim španjolskim iskustvom. Franco Juri bio je i suosnivač građanske inicijative Skupina 88, osnovane s ciljem poticanja demokratizacije unutar talijanske manjine i jugoslavenskog društva općenito.

Matjaž Manček

Neven Ušumović — Fri, 03 Apr 2026 14:48:41 +0000

Matjaž Manček je slovenski glasbeni producent in organizator kulturnih dogodkov. Dejaven je bil v različnih glasbenih projektih s področja noise rocka, improvizirane in eksperimentalne glasbe. Sodeloval je v skupinah, kot so Štirje Pravi Dedci, Alzheimer Trio in BAST. Dolga leta je bil povezan s Radio Študent, kjer je deloval kot DJ in glasbeni urednik. Med letoma 2001 in 2008 je bil tudi sokoordinator mreže CrossRadio, ki je povezovala neodvisne radijske postaje z območja nekdanje Jugoslavije. Kasneje je postal pomočnik direktorja za glasbeni program v Kino Šiška v Ljubljani ter projektni vodja festivala MENT Ljubljana.