2017-sudionici – Forum Tomizza

Rosanna Bubola

admin — Fri, 03 Apr 2026 19:11:00 +0000

Rosanna Bubola (Buje, 1975.), glumica i spisateljica. Pohađala je Filozofski fakultet u Trstu te usavršavala glumu priključujući se i djelujući u kazališnoj skupini Teatro Incontro pod vodstvom redatelja Spira Dalla Porte Xydiasa. U Trstu je surađivala s kazališnom skupinom Gruppo Teatrale per il Dialetto (Kazališna skupina za dijalekt). U sezoni 1999./2000. počinje surađivati s Talijanskom dramom Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca. Godine 2003. diplomirala je modernu književnost na Filozofskom fakultetu u Trstu. Autorica je i redateljica tekstova kojima je tema Istra, njene legende i njena povijest. Ravnateljica je Pučkog otvorenog učilišta u Bujama. Posljednja kazališna uloga je ona u „Slipariji“ (Istarsko narodno kazalište, 2020.) po romanu Milana Rakovca, u režiji Matije Debeljuha.

Anja Zag Golob

admin — Tue, 31 Mar 2026 15:01:10 +0000

Anja Zag Golob (Slovenj Gradec, 1976.) slovenska je pjesnikinja, kolumnistica, urednica, dramaturginja, prevoditeljica i kulturna aktivistica. Dobitnica je dviju Jenkovih nagrada i priznanja Kritiško sito, autorica pet zbirki poezije, jedne prozne knjige, drame, dječjeg stripa i brojnih književnih prijevoda. Na hrvatski su prevedene njezine zbirke Didaskalije uz disanje (Sandorf, 2019., prijevod Željko Perović) i da ne (Sandorf, 2023., prijevod Aljoša Pužar). Suosnivačica je i glavna urednica nezavisne izdavačke kuće VigeVageKnjige, specijalizirane za strip i grafički roman. Živi u Mariboru.

Ahmed Burić

admin — Tue, 31 Mar 2026 10:50:12 +0000

Ahmed Burić (Sarajevo, 1967), pjesnik, pisac, novinar, prevoditelj. Autor je knjiga poezije “Bog tranzicije“, “Posljednje suze nafte i krvi“, “Hipertenzija“, “Maternji jezik“; knjige kratkih priča “Devet i po“, te zbirke eseja i kolumni “Od Ivana do Azize“ te romana „Tebi šega što se zovem Donald“. Prevodi na bosanski jezik slovenske pisce i pjesnike, između ostalih preveo je djela Vlade Kreslina, Esada Babačića, Dušana Šarotara i Gorana Vojnovića. Objavio je spoken word album Sin pustinje (2022.), koji je nastao u suradnji glazbenika, kompozitora i producenta Damira Imamovića, a na kome gostuju glazbenici Toni Kitanovski, Ivan Mihajlović, Goran Milošević, Nenad Kovačić i Benjamin Drijenčić.

Aljoša Pužar

admin — Sun, 29 Mar 2026 09:41:07 +0000

Aljoša Pužar je kulturolog i pisac. Rođen u Rijeci. Studirao je kroatistiku u Rijeci i komparativnu književnost u Zagrebu. Doktorirao je 2006. u Rijeci temom iz antropološke i kulturalne teorije međustanja, te 2015. u Cardiffu temom iz rodnih studija i studija mladih. Od 2002. bio je predavač sveučilišta u Trstu, od 2003 u Rijeci. Od 2006. do 2016. predavao je kulturologiju, kulturnu antropologiju, kulturalnu geografiju, ženske studije i dr. na sveučilištima u Seulu (Južna Koreja). Od 2017. predaje kulturalne teorije i kulturnu antropologiju na katedri za kulturologiju Fakulteta za društvena istraživanja u Ljubljani. Objavio je knjige o povijesti književnosti, pograničnim studijima, korejskoj kulturi i dr. Bio je kolumnist dnevnih novina, urednik, književni prevodilac, te objavljivao eseje, kratke priče i poeziju. Godine 2024. objavio je svoju prvu zbirku poezije: Pitanje nadležnosti (Fraktura). Član je predsjedništva svjetske kulturološke organizacije, član Kraljevskog antropološkog instituta u Londonu i hrvatske centrale P.E.N.-a. Živi na vlaku Ljubljana – Rijeka.

Federica Marzi

admin — Wed, 18 May 2022 18:12:00 +0000

Federica Marzi (Trst, 1974.), spisateljica i talijanistica. Doktorirala je talijanistiku na Tršćanskom sveučilištu i na Sveučilištu Heinricha Heinea u Düsseldorfu. Objavila je znanstvenu studiju “In terra straniera” (2014.) o književnosti talijanskih emigranata u Njemačkoj. Njezine pripovijetke objavljivane su u talijanskim antologijama i časopisima, a hrvatski prijevodi u Novoj Istri i na književnom portalu Strane. S pripovijetkom „Crepi“ (Pukotine) osvojila je nagradu Lapis Histriae 2016. godine. Gostovala je na književnoj rezidenciji u pazinskoj Kući za pisce – Hiži od besid, gdje je napisala dio svog pograničnog romana “La mia casa altrove” (2021.). U pripremi su hrvatski, slovenski i engleski prijevod.

Francesca Rolandi

admin — Sun, 19 May 2019 06:52:00 +0000

Francesca Rolandi (Milano) doktorirala je na slavistici Sveučilišta u Torinu 2012. godine. Dobila je različite stipendije u Ljubljani, Grazu i Napulju. Bila je i istraživačica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci u okviru programa Newfelpro. Objavila je knjigu “Con ventiquattromila baci: l’influenza della cultura di massa italiana in Jugoslavia (1955-1965)” (Bologna, 2015.) u kojoj se bavi utjecajem talijanske popularne kulture na jugoslavensku popularnu kulturu u razdoblju od 1955. do 1965. godine. Rolandi je za ovo istraživanje dobila nagradu »Vinka Kitarović« Sveučilišta u Bologni. Jedna je od urednica časopisa Q Code Magazine.

Vjekoslav Perica

admin — Fri, 19 May 2017 07:57:00 +0000

Vjekoslav Perica (Split, 1955.) završio je Pravni fakultet u Splitu, a doktorirao iz moderne svjetske povijesti na University of Minnesota – Twin Cities. Živi u SAD-u od 1991. godine. Na Filozofskom fakultetu u Rijeci od 2007. predaje svjetsku povijest. Proučava moderne nacionalizme i odnos religije prema njima. Prve tri knjige objavila mu je ugledna beogradska nakladnička kuća XX vek: “Balkanski idoli: religija i nacionalizam u jugoslavenskim državama” (2006.), “Sveti Petar i Sveti Sava: sakralni simboli kao metafore povijesnih promjena” (2009.); te knjigu koju je napisao s Mitjom Velikonjom: “Nebeska Jugoslavija: interakcije političkih mitologija i pop-kulture” (2012.). U Hrvatskoj je 2014. godine objavio kapitalnu knjigu „Pax Americana na Jadranu i Balkanu: mirovne misije SAD-a prema međunarodnoj historiografiji, popularnoj kulturi i kulturi sjećanja, 1919-2014”

Zlatko Paković

admin — Fri, 19 May 2017 07:56:00 +0000

Zlatko Paković je gledališki režiser, pisatelj, esejist, gledališki kritik in kolumnist srbskega dnevnika Danas. Njegove najbolj znane družbenokritične predstave so med drugimi: »Ubiti Zorana Đinđića«, »Ibsenov Sovražnik naroda kot Brechtov poučni komad« in »Enciklopedija živih«. Objavil je romana: »Soba za jedan krevet« in »Zajednički pepeo« (Die gemeinsame Asche, Berlin, 2013) ter esejistični zbirki: »Anatomija nacionalističkog morala« in »O autoritarnoj savesti«. Prejel je nagrado Desimirja Tošića za publicistiko, štipendijo norveškega sklada International Ibsen Scholarship za gledališko režijo in štipendijo dunajske ustanove Museums Quartier za književnost.

Lejla Kalamujić

admin — Fri, 19 May 2017 07:55:00 +0000

Lejla Kalamujić (Sarajevo, 1980.) završila je studij filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Autorica je zbirki priča “Anatomija osmijeha” (2009.) i “Zovite me Esteban” (2015.) Za knjigu „Zovite me Esteban“ dobila je Godišnju nagradu Istarske županije „Edo Budiša“ (za najbolju zbirku kratkih priča mladog autora iz regije); knjiga je nakon sarajevskog, doživjela i beogradsko i zagrebačko izdanje. Objavljuje prozu, eseje i kritike u časopisima i na web portalima u BiH i regiji.

Will Firth

admin — Fri, 19 May 2017 07:53:00 +0000

Will Firth (Newcastle, Australija, 1965.) australski je književni prevoditelj hrvatske, srpske, bosanske, crnogorske i makedonske proze. Prevodi i s ruskog i njemačkog na engleski jezik. Diplomirao je u Canberri, a usavršavao se u Zagrebu i Moskvi. Preveo dvadesetak bitnih djela postjugoslavenske proze na engleski jezik, između ostalog romane Roberta Perišića, Faruka Šehića, Marinka Koščeca, Ognjena Spahića, Andreja Nikolaidisa… Radio je za Haški tribunal (2005. – 2007.). Surađuje s uredništvom američke antologije Best European Fiction. Trenutno prevodi Krležu. Živi u Berlinu.