2021-sudionici – Forum Tomizza

Milan Rakovac

admin — Fri, 03 Apr 2026 12:47:59 +0000

Milan Rakovac, pisac, pjesnik, novinar (Rakovci kraj Poreča, 12. XII. 1939). Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Puli i Zagrebu. Diplomirao je na Vojno-pomorskoj akademiji u Divuljama. Po završetku vojne službe obnašao je političke dužnosti u Puli, Rijeci i Zagrebu.

Dvije godine bio je glavni urednik pulskih dnevnih novina, Glasa Istre (1973. – 1975.). Većinu radnog vijeka do umirovljenja proveo je na Televiziji Zagreb (Hrvatskoj televiziji) kao urednik i autor zapaženih dokumentarnih filmova, reportaža i intervjua.

Na njegovu inicijativu 2000. godine osnovani su Međunarodni pogranični susreti Forum Tomizza, koji se održavaju u Umagu, Kopru i Trstu, promičući društveni i kulturalni dijalog u pograničnom prostoru i široj regiji.

S talijanskoga jezika preveo je roman Bolji život Fulvija Tomizze (Pula-Rijeka, 1980.), dokumentarnu knjigu Izbrisani identitet Paola Parovela (Pazin, 1993.) i studiju Jadranski iredentizam Angela Vivantea (Zagreb, 2002.). Autor je ili suautor različitih monografija, tekstova pjesama popularne glazbe, scenarija za filmove, a više njegovih tekstova doživjelo je i kazališna uprizorenja.

Izabrana djela Milana Rakovca objavljena su 2015. godine (V.B.Z., Zagreb) u četiri toma i predstavljaju sumu njegovog pedesetogodišnjeg stvaralaštva, kao jednog od najvažnijih istarskih autora, književnog inovatora i avangardista.

Djela: Priko Učke (poezija, eseji, putopisi, zapisi, 1980.), Sik (pjesme, 1980.), Riva i druži ili, caco su nassa dizza (roman, 1983.), Haluj ili Sunce je ditesino zlatno (roman, 1986.), Sliparija (roman, 1986.), Snovid (roman, 1987.), Istragram: štorije i uganke (kratke priče, 2000.), Cha for kids (pjesme, 2004.), La Triestina (roman, 2006.), Kvarnerski otočni lucidar (eseji, 2006.), Besida priletuća (pjesme, 2009.), Sinovi Istre (eseji, 2009.), Adrianske kartoline (s Jovanom Nikolaidisom, pisma, 2021.), Brigada del amanecer (audio knjiga, 2022.), „Slovo Bosni“ (eseji, 2023.) i Kužina prvanja (eseji, 2024.).

Aljoša Pužar

admin — Sun, 29 Mar 2026 09:41:07 +0000

Aljoša Pužar je kulturolog i pisac. Rođen u Rijeci. Studirao je kroatistiku u Rijeci i komparativnu književnost u Zagrebu. Doktorirao je 2006. u Rijeci temom iz antropološke i kulturalne teorije međustanja, te 2015. u Cardiffu temom iz rodnih studija i studija mladih. Od 2002. bio je predavač sveučilišta u Trstu, od 2003 u Rijeci. Od 2006. do 2016. predavao je kulturologiju, kulturnu antropologiju, kulturalnu geografiju, ženske studije i dr. na sveučilištima u Seulu (Južna Koreja). Od 2017. predaje kulturalne teorije i kulturnu antropologiju na katedri za kulturologiju Fakulteta za društvena istraživanja u Ljubljani. Objavio je knjige o povijesti književnosti, pograničnim studijima, korejskoj kulturi i dr. Bio je kolumnist dnevnih novina, urednik, književni prevodilac, te objavljivao eseje, kratke priče i poeziju. Godine 2024. objavio je svoju prvu zbirku poezije: Pitanje nadležnosti (Fraktura). Član je predsjedništva svjetske kulturološke organizacije, član Kraljevskog antropološkog instituta u Londonu i hrvatske centrale P.E.N.-a. Živi na vlaku Ljubljana – Rijeka.

Marko Kravos

admin — Mon, 05 May 2025 18:38:00 +0000

Marko Kravos, slovenski pjesnik iz Trsta rođen je 1943. godine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, a nakon povratka u Trst afirmirao se kao najistaknutiji tršćanski slovenski pjesnik s najmanje dvadeset zbirki koje odlikuju iznimna ritmička fleksibilnost, jezična zaigranost i humorom obavijena nostalgija. Autor je brojnih knjiga za djecu, i proznih i pjesničkih, prevoditelj s talijanskog, a piše i pripovijetke za odrasle.Aktivno sudjeluje na slovenskoj književnoj sceni (bio je predsjednik slovenskog PEN-a, tajnik Društva slovenskih pisaca, živahan predsjednik akcije Bralna značka Slovenija), kao i u kulturnom životu Trsta (urednik Založništva tržaškega tiska, predsjedavao je Slavističkim društvom u Trstu, Slovenskim klubom u Trstu i Savezom slovenskih kulturnih društava u Italiji). Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su nagrada Prešernovog fonda za zbirku Tretje oko (1982), nominacija za istu nagradu 1999. za prozno djelo Kratki časi – Trst iz žabje perspektive, talijanska nagrada Astrolabio d’oro (2000), te nagrada Zlatnik poezije 2016. godine. Njegove pjesme prevedene su na 30 jezika.

Marcel Štefančič, jr.

admin — Thu, 18 May 2023 17:58:00 +0000

Marcel Štefančič jr (Brežice, 1960.), filmski kritičar, televizijski voditelj i publicist (Mladina, Global). Magistrirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Jedan od najproduktivnijih i najlucidnijih slovenskih esejista. Napisao je gotovo sto knjiga o filmu, književnosti, pop-kulturi i aktualnim društveno-političkim događajima. Štefančič je vrhunski amerikanolog, njegova monumentalna, dvotomna knjiga “Zadnji film: o vzponu in propadu novega Hollywooda” (2007) nezaobilazna je filmološka referenca. Jednako je epohalna i njegova knjiga o slovenskom filmu u socijalizmu “Maškerada” (2013). Svoje najbolje eseje o sociokulturološkim fenomenima XX. stoljeća ukoričio je u knjizi “Zakaj si življenje zasluži, da ga izgubimo” (Zašto život zaslužuje da ga izgubimo, 2012). Štefančič u toj knjizi originalno, s puno ironije, piše o Amy Winehouse, Romanu Polanskom, Hunteru S. Thompsonu, Simone de Beauvoir, J. D. Salingeru, Normanu Maileru… i otvoreno polemizira s invazivnim amerikanizmom. Posljednjih godina najviše su privukle pozornost dvije njegove knjige na centralne slovenske teme: “Ivan Cankar: eseji o najvećem” (2018.), te “Slovenski san: eseji o nama” (2021.).

Laura Marchig

admin — Wed, 03 May 2023 13:51:00 +0000

Laura Marchig (Rijeka, 1962.), spisateljica i kazališna djelatnica. Diplomirala je modernu književnost na Sveučilištu u Firenzi. Od 2003. do 2009. bila je urednica tromjesečnika za kulturu La battana. Od 2004. do 2014. bila je ravnateljica Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca iz Rijeke. Pod njenim vodstvom Talijanska je drama dvadesetak puta nagrađivana u državi i inozemstvu. Laura Marchig izmjenjuje književnu i kazališnu djelatnost; pjesnikinja, spisateljica, prevoditeljica, autorica tekstova za razne izvođače i pop grupe. Dosad je izdala četiri zbirke poezije i roman „Snoopy polka: noir balcanico“, koji je 2015. izdala izdavačka kuća Oltre iz Torina. Hrvatski prijevod romana izdala je opatijska izdavačka kuća Shura publikacije 2019., prijevod: Lorena Monica Kmet.

Bojan Krivokapić

admin — Tue, 02 May 2023 07:40:00 +0000

Bojan Krivokapić (Bačka Topola 1985.), književnik. Diplomirao je na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Vodi radionice kreativnog pisanja. Objavio je četiri knjige: “Trči Lilit, zapinju demoni“ (kratke priče, 2013.), “Žoharov let“ (poezija, Stolac, 2014.), “Proleće se na put sprema“ (roman, 2017) i “Gnezdo dečaka“ (poezija, 2019.). Dobitnik je nagrada za prozu: Ulaznica (Zrenjanin, 2011.), Đura Đukanov (Kikinda, 2012.), Edo Budiša (Pazin, 2014.), Biber (Sarajevo, Beograd, 2021.), Lapis Histriae (Umag, 2021.) i Laza K. Lazarević (Šabac, 2022.), kao i nagrade Mak Dizdar za zbirku poezije (Stolac, 2013.). Kuća za pisce u Pazinu za nagradu mu je 2014. godine tiskala dvojezično izdanje knjige “Trči Lilit, zapinju demoni – Corri Lilit, i demoni inciampano“; prijevod na talijanski: Vanesa Begić. Za roman “Proleće se na put sprema“ 2018. godine dobiva u Rovinju Nagradu Mirko Kovač za najbolje djelo mladog autora u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Književni tekstovi prevedeni su mu na talijanski, njemački, mađarski, albanski i engleski jezik. Živi u Novom Sadu.

Joel Valifuoco

admin — Tue, 18 May 2021 18:46:00 +0000

Joel Valifuoco, profesor. Nakon diplome na sveučilištu “La Sapienza” u Rimu, studirao je i u Trstu gdje je položio stručni ispit kojim je osposobljen za rad u srednjoškolskim ustanovama. Tijekom dvogodišnjeg razdoblja provedenog u Julijskoj krajini počeo se baviti temom sjevernojadranske granice, koja je postala središnjom temom njegova nastavničkog i mentorskog rada. Iskustva sakupljena tijekom petnaestogodišnjeg nastavničkog rada u središtu su projekta koji se vodi u sklopu njegovog doktorskog studija na Sveučilištu “Tor Vergata” u Rimu. Središnja tema projekta je školska didaktika na području gore navedenog graničnog područja.

Primož Sturman

admin — Tue, 18 May 2021 18:45:00 +0000

Primož Sturman (Trst, 1980) je že med študijem sodobne zgodovine na Univerzi v Trstu deloval kot honorarni novinar in publicist. Po diplomi (2007) se je preusmeril v poučevanje slovenskega jezika in književnosti ter zgodovine na šolah s slovenskim učnim jezikom v Italiji. Literarno se je začel udejstvovati pred približno desetimi leti, najprej kot pesnik in prevajalec, nato pa še kot prozaist. Leta 2012 je z Borisom Pahorjem in Dragom Jančarjem sodeloval pri izdaji političnih spisov disidenta in emigranta Franca Jeze, ki je veliko pred časom pisal o samostojni Sloveniji. Knjižni prvenec Gorica je naša je objavil leta 2018 pri mariborski založbi Litera, leta 2020 v samozaložbi izdal svojo drugo zbirko kratkih zgodb Sinteze. Pri Slovenski matici je letos izšel njegov slovenski prevod romana Akacijev gozd Fulvia Tomizze.

Marko Rudelić

admin — Tue, 18 May 2021 18:44:00 +0000

Marko Rudelić (Zagreb, 1993.) kantautor. Živi u Istri, u Novigradu. Glazbom se bavi od svoje desete godine, a već sa 16 godina počinje nastupati kao ulični svirač po Zagrebu i Istri. Nakon uspješnih singlova “Gdje si sad” i “Krug”, očekuje se izlazak debitantskog albuma “Momentum” (Dallas Records), za koji pjesme piše od 2016. godine. Nastupa u triju s iskusnim istarskim glazbenicima Ervisom Pintarom i Vladimirom Kuzmanom, a sve pjesme snima u Studiju Triban, kod Larija Šaina.

Evelina Rudan

admin — Tue, 18 May 2021 18:41:00 +0000

Evelina Rudan (Pula, 1971.) pjesnikinja i kroatistica. Živi u Zagrebu. Objavila je zbirke “Sve ča mi rabi ovega prolića” (2000.), “Posljednja topla noć” (2002., zajedno sa Slađanom Lipovcem i Denisom Peričićem), “Uvjerljiv vrt/Convincing Garden” (u elektroničkom obliku, prijevod Hana Dada Banak, 2003.), “Breki i ćuki” (2008., nagrada Grada Rijeke Drago Gervais za rukopis 2007.), “Pristojne ptice” (2008.) i “Smiljko i ja si mahnemo” (2020., Nagrada Fran Galović 2020. i Nagrada Ivan Goran Kovačić 2021.) te slikovnicu “Kraljevićev san” (zajedno s ilustratorom Svenom Nemetom, 2010.). Zastupljena je u više antologija i pregleda suvremene hrvatske poezije, a pjesme su joj prevedene na slovenski, češki, engleski, njemački, španjolski, talijanski, rumunjski i nizozemski.
Predaje na Odsjeku za kroatistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Bavi se usmenim žanrovima, intertekstualnim (i intermedijalnim) vezama usmene i pisane književnosti i oblicima nove usmenosti. Za knjigu “Vile s Učke. Žanr, kontekst, izvedba i nadnaravna bića predaja” (2016.) dobila je nagradu Filozofskoga fakulteta 2017. godine. Radila je u Pazinskom kolegiju – klasičnoj gimnaziji i izdavačkom poduzeću Josip Turčinović d.o.o.