2023-sudionici – Forum Tomizza

Ahmed Burić

admin — Tue, 31 Mar 2026 10:50:12 +0000

Ahmed Burić (Sarajevo, 1967), pjesnik, pisac, novinar, prevoditelj. Autor je knjiga poezije “Bog tranzicije“, “Posljednje suze nafte i krvi“, “Hipertenzija“, “Maternji jezik“; knjige kratkih priča “Devet i po“, te zbirke eseja i kolumni “Od Ivana do Azize“ te romana „Tebi šega što se zovem Donald“. Prevodi na bosanski jezik slovenske pisce i pjesnike, između ostalih preveo je djela Vlade Kreslina, Esada Babačića, Dušana Šarotara i Gorana Vojnovića. Objavio je spoken word album Sin pustinje (2022.), koji je nastao u suradnji glazbenika, kompozitora i producenta Damira Imamovića, a na kome gostuju glazbenici Toni Kitanovski, Ivan Mihajlović, Goran Milošević, Nenad Kovačić i Benjamin Drijenčić.

Aljoša Pužar

admin — Sun, 29 Mar 2026 09:41:07 +0000

Aljoša Pužar je kulturolog i pisac. Rođen u Rijeci. Studirao je kroatistiku u Rijeci i komparativnu književnost u Zagrebu. Doktorirao je 2006. u Rijeci temom iz antropološke i kulturalne teorije međustanja, te 2015. u Cardiffu temom iz rodnih studija i studija mladih. Od 2002. bio je predavač sveučilišta u Trstu, od 2003 u Rijeci. Od 2006. do 2016. predavao je kulturologiju, kulturnu antropologiju, kulturalnu geografiju, ženske studije i dr. na sveučilištima u Seulu (Južna Koreja). Od 2017. predaje kulturalne teorije i kulturnu antropologiju na katedri za kulturologiju Fakulteta za društvena istraživanja u Ljubljani. Objavio je knjige o povijesti književnosti, pograničnim studijima, korejskoj kulturi i dr. Bio je kolumnist dnevnih novina, urednik, književni prevodilac, te objavljivao eseje, kratke priče i poeziju. Godine 2024. objavio je svoju prvu zbirku poezije: Pitanje nadležnosti (Fraktura). Član je predsjedništva svjetske kulturološke organizacije, član Kraljevskog antropološkog instituta u Londonu i hrvatske centrale P.E.N.-a. Živi na vlaku Ljubljana – Rijeka.

Maja Klarić

admin — Wed, 02 Apr 2025 07:22:00 +0000

Maja Klarić (Šibenik, 1985.), putopjesnikinja. Diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira razna događanja, između ostalog i međunarodne pjesničke susrete Šumski pjesnici u Butorima nedaleko od Grožnjana. Boravila je na književnim rezidencijama u Brazilu, Estoniji i Grčkoj. Objavila je tri zbirke putopisne poezije: „Život u ruksaku“ (2012.), „Quinta Pitanga“ (2013.) i „Nedovršeno stvaranje“ (2015.) te tri prozno-poetska putopisa: „Vrijeme badema“ (2016., 2018.) o hodočašću Camino de Santiago, „Približavanje zore: put 88 hramova“ (2019.) o zen-budističkom hodočašću u Japanu i „Deset dugih dana: portugalski Camino” (2024., Nagrada Joža Horvat za najbolje putopisno književno djelo). Sredinom 2020. godine pokrenula je projekt Bookmobil, putujuća knjižara i počela putovati Hrvatskom u renoviranom VW kombiju, promovirajući književnost i ljubav prema čitanju. Godine 2023. Hrvatsko čitateljsko društvo nagradilo ju je priznanjem „Đurđa Mesić“ za izvanredan doprinos na području čitanja i pismenosti.

Diego Zandel

admin — Thu, 18 May 2023 18:02:00 +0000

Diego Zandel, književnik i publicist. Rođen je 1948. u izbjegličkom logoru Servigliano (Marche), gdje su njegova baka iz Labina i roditelji iz Rijeke našli utočište nakon odlaska iz rodnog kraja. Zajedno s Giacomom Scottijem napisao je knjigu o Ivi Andriću: “Invito alla lettura di Ivo Andrić” (1986.). Napisao je dvadesetak romana od kojih izdvajamo: “Massacro per un presidente” (1981.), “Una storia istriana” (1987.), “I confini dell’odio” (2002.), “Il fratello greco” (2010.), “I testimoni muti” (2011.) i posljednji “Eredità colpevole” (2023.). Na hrvatskom jeziku objavljene su mu knjige “Istarska priča” (1995.) i “Riječko-istarske priče” (2010.). Jedan je od scenarista filma “Hotel Sarajevo” (2022.). Živi i radi u Rimu.

Goran Vojnović

admin — Thu, 18 May 2023 18:01:00 +0000

Goran Vojnović (Ljubljana, 1980.), pisac, filmski i TV redatelj i scenarist. Vojnović je objavio tri romana; svaki od njih dobio je godišnju književnu nagradu Kresnik za najbolji slovenski roman. U regiji je poznat kao autor romana „Čefuri raus!“ (2008.), koji je u Sloveniji privukao veliku pozornost čitatelja, kritičara i policije, doživio kazališnu adaptaciju, a zatim i ekranizaciju u režiji samog autora. Godine 2012. izašao je Vojnovićev drugi roman „Jugoslavija, moja domovina“, čija je prva naklada rasprodana u svega nekoliko dana. Treći roman “Smokva” objavio je 2016. godine, a četvrti 2021. pod nazivom „Đorđić se vraća“. Sva četiri romana prevedena su i na hrvatski jezik. Goran Vojnović kolumnist je slovenskog časopisa Dnevnik, a izbor svojih kolumni objavio je u knjizi „Kada Jimmy Choo sretne Fidela Castra“ (2010.). Godine 2022. objavio je zbirku autobiografskih eseja „Zbiralec strahov“ te svoju prvu knjigu za djecu „Sinica in taščica“. Vojnović je snimio više kratkih i tri dugometražna filma: „Piran – Pirano“ (2010.), spomenuti „Čefuri raus!“ (2013.) i „Nekoč so bili ljudje“ (2021., Nekada su bili ljudi).

Rosanna Turcinovich Giuricin

admin — Thu, 18 May 2023 18:00:00 +0000

Rosanna Turcinovich Giuricin, novinarka i spisateljica. Rođena je u Rovinju. Profesionalno se usavršavala u listu La Voce del Popolo, čiji je bila dopisnik iz Trsta (2006. – 2020.). Surađivala je s Trieste Oggi, Il Meridiano, il Piccolo-Istria Amica, Telequattro e TeleCapodistria. Urednica je časopisa La Voce di Fiume i Eccellenze/Excellency. Objavila je različite knjige o kulturi i povijesti Istre. Njezini noviji romani su “Maddalena ha gli occhi viola” (2015., engleski prijevod 2022.), “Occhi mediterranei” (eksperimentalni roman u suautorstvu s Christophe Palomar i Darijom Fertilio, 2019.), “Tutto ciò che vidi: parla Maria Pasquinelli” (u suradnji s Rossanom Poletti, 2020.), “Esuli due volte” (2021.). Do sada je objavila oko stotinu intervjua s akterima i potomcima naroda istočnog Jadrana koji su otišli u izbjeglištvo po svijetu nakon Drugog svjetskog rata – u potrazi za vlastitom budućnošću. Rosanna Turcinovich Giuricin nagrađivana je autorica u Istri i Italiji; 2021. godine dobila je Nagradu Tomizza, koju dodjeljuje Lions Club Trieste Europa.

Marcel Štefančič, jr.

admin — Thu, 18 May 2023 17:58:00 +0000

Marcel Štefančič jr (Brežice, 1960.), filmski kritičar, televizijski voditelj i publicist (Mladina, Global). Magistrirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Jedan od najproduktivnijih i najlucidnijih slovenskih esejista. Napisao je gotovo sto knjiga o filmu, književnosti, pop-kulturi i aktualnim društveno-političkim događajima. Štefančič je vrhunski amerikanolog, njegova monumentalna, dvotomna knjiga “Zadnji film: o vzponu in propadu novega Hollywooda” (2007) nezaobilazna je filmološka referenca. Jednako je epohalna i njegova knjiga o slovenskom filmu u socijalizmu “Maškerada” (2013). Svoje najbolje eseje o sociokulturološkim fenomenima XX. stoljeća ukoričio je u knjizi “Zakaj si življenje zasluži, da ga izgubimo” (Zašto život zaslužuje da ga izgubimo, 2012). Štefančič u toj knjizi originalno, s puno ironije, piše o Amy Winehouse, Romanu Polanskom, Hunteru S. Thompsonu, Simone de Beauvoir, J. D. Salingeru, Normanu Maileru… i otvoreno polemizira s invazivnim amerikanizmom. Posljednjih godina najviše su privukle pozornost dvije njegove knjige na centralne slovenske teme: “Ivan Cankar: eseji o najvećem” (2018.), te “Slovenski san: eseji o nama” (2021.).

Renata Salecl

admin — Thu, 18 May 2023 17:57:00 +0000

Renata Salecl (Slovenj Gradec, 1962.), filozofkinja, sociologinja i pravna teoretičarka. Studirala je filozofiju, doktorirala sociologiju. Viša je znanstvenica na Institutu za kriminologiju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani i profesorica na Birkbeck Collegeu na Sveučilištu u Londonu. Njezin interdisciplinarni znanstveni interes povezuje pravo, kriminologiju, politologiju i psihoanalizu. Godine 2010. proglašena je slovenskom znanstvenicom godine, a u prosincu iste godine Delo je odabire za slovensku osobu godine. U ožujku 2011. proglašena je najuspješnijom ženom u Sloveniji. Knjige su joj prevedene na petnaest jezika. U Hrvatskoj su dosad objavljene sljedeće knjige: „Protiv ravnodušnosti“ (2002.), „Tiranija izbora“ (2012.), „Čovjek je čovjeku virus“ (2021.), „Strast prema neznanju“ (2022.). http://renatasalecl.com

Marijan Rupert

admin — Wed, 03 May 2023 19:01:00 +0000

Marijan Rupert studirao je komparativnu književnost i sociologiju kulture na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Uvijek ga je zanimao odnos književnosti i likovne umjetnosti. Magistrirao je na temu Ut pictura poesis kod prof. dr. Brate Rotar. Nakon diplome studirao je teoriju romana kod mentora Milana Kundere u Parizu i usavršavao se u Beču uz razne stipendije. Od 1994. zaposlen je u Nacionalnoj in sveučilišnoj knjižnici u Ljubljani, od 2006. do 2019. kao voditelj, zatim kao upravitelj Zbirke rukopisa. U svom radu bavi se književnom poviješću u praksi: arhivi i ostavštine književnih stvaralaca, s kojima radi, daju mu specifičan, nadasve osobniji uvid u živote književnika, a ujedno i u genezu ili stvaranje svojih književnih djela.

Priredio je veliki broj izložbi i na mnogima od njih stručno sudjelovao, uglavnom na temu slovenske književne i kulturne povijesti, kako u Nacionalnoj i Sveučilišnoj knjižnici tako i drugdje (Moderna galerija, Narodna galerija, Cankarjev dom, Plečnikova kuća, Gradski muzej). ). Surađivao je s mnogim institucijama (Institut za književnost i znanosti o književnosti ZRC SAZU, Filozofski fakultet, muzeji, knjižnice, Društvo za domaća istraživanja, Literaturhaus (Beč)…) u raznim istraživačkim i izložbenim projektima. Objavljuje eseje, studije u katalozima, popratne riječi, stručnu publicistiku u časopisima i novinama, sudjeluje u snimanju dokumentarnih filmova, a problematiku književne baštine predstavlja referatima i predavanjima na simpozijima u zemlji i inozemstvu.

Dragan Markovina

admin — Wed, 03 May 2023 13:54:00 +0000

Dragan Markovina (Mostar, 1981.), doktor je povijesnih znanosti, književnik, kolumnist i aktivist. Živi i radi u Splitu. Diplomirao je povijest na Hrvatskim studijima u Zagrebu, nakon čega od 2003. do 2014. godine radi na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. Kao radikalni kritičar postojećeg političkog stanja u Hrvatskoj, 2016. godine osniva političku stranku Nova ljevica koja se zalaže za demokratski socijalizam. Autor je knjiga „Između crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sjećanja“ (2014.), „Tišina poraženog grada“ (2015.), „Jugoslavenstvo poslije svega“(2015.), „Povijest poraženih“ (2016.), „Doba kontrarevolucije“ (2017.), „Usamljena djeca juga“ (2018.), „Jugoslavija u Hrvatskoj“ (2018.), „Neum Casablanca“ (2021.), „Povijest, politika, popularna kultura“ (2022.) i „14. februar 1945.“ (2023.). Za prvu knjigu dobio je Nagradu Mirko Kovač. Redovni je kolumnist portala telegram.hr i sarajevskog dnevnog lista Oslobođenje, a član je i PEN centra BiH.