Dvije godine bio je glavni urednik pulskih dnevnih novina, Glasa Istre (1973. – 1975.). Većinu radnog vijeka do umirovljenja proveo je na Televiziji Zagreb (Hrvatskoj televiziji) kao urednik i autor zapaženih dokumentarnih filmova, reportaža i intervjua.

Na njegovu inicijativu 2000. godine osnovani su Međunarodni pogranični susreti Forum Tomizza, koji se održavaju u Umagu, Kopru i Trstu, promičući društveni i kulturalni dijalog u pograničnom prostoru i široj regiji.

S talijanskoga jezika preveo je roman Bolji život Fulvija Tomizze (Pula-Rijeka, 1980.), dokumentarnu knjigu Izbrisani identitet Paola Parovela (Pazin, 1993.) i studiju Jadranski iredentizam Angela Vivantea (Zagreb, 2002.). Autor je ili suautor različitih monografija, tekstova pjesama popularne glazbe, scenarija za filmove, a više njegovih tekstova doživjelo je i kazališna uprizorenja.

Izabrana djela Milana Rakovca objavljena su 2015. godine (V.B.Z., Zagreb) u četiri toma i predstavljaju sumu njegovog pedesetogodišnjeg stvaralaštva, kao jednog od najvažnijih istarskih autora, književnog inovatora i avangardista.

Djela: Priko Učke (poezija, eseji, putopisi, zapisi, 1980.), Sik (pjesme, 1980.), Riva i druži ili, caco su nassa dizza (roman, 1983.), Haluj ili Sunce je ditesino zlatno (roman, 1986.), Sliparija (roman, 1986.), Snovid (roman, 1987.), Istragram: štorije i uganke (kratke priče, 2000.), Cha for kids (pjesme, 2004.), La Triestina (roman, 2006.), Kvarnerski otočni lucidar (eseji, 2006.), Besida priletuća (pjesme, 2009.), Sinovi Istre (eseji, 2009.), Adrianske kartoline (s Jovanom Nikolaidisom, pisma, 2021.), Brigada del amanecer (audio knjiga, 2022.), „Slovo Bosni“ (eseji, 2023.) i Kužina prvanja (eseji, 2024.).

Dr. sc. Sanja Roić sudjeluje na Međunarodnim pograničnim susretima Forum Tomizza u Umagu, Kopru i Trstu od samih začetaka ove manifestacije, od 2000. Kao referent sudjeluje prvih godina na svakom od simpozija i upućuje okupljenu književnu publiku na nove mogućnosti čitanja opusa Fulvija Tomizze. Potpomaže nakladničku djelatnost Gradske knjižnice Umag vezanu za hrvatske prijevode Tomizzinih djela: prvi pogovor piše 2005. godine za prijevod slikovnice za djecu „I buhe kašlju“. Od 2010. godine ključna je suradnica (stručna redaktorica) uredničkog tima Gradske knjižnice Umag, koja počev od te godine svake druge godine izdaje novi prijevod Fulvija Tomizze u prijevodu Lorene Monica Kmet. Za svako novo izdanje Sanja Roić piše predgovor. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu vodila je sveučilišni kolegij „Istra i Trst u književnom djelu Fulvija Tomizze“ i dovodila zagrebačke studente u Umag, Kopar i Trst te tako potpomogla razvoj projekta Tomizzinih itinerara koji razvija svaki od navedenih gradova. Vrhunac ove suradnje Sanje Roić i Gradske knjižnice Umag, odnosno Foruma Tomizza, svakako je knjiga „Fulvio Tomizza i sudbina granice“ (2019.), koja je izašla u sunakladništvu Hrvatske sveučilišne naklade i umaške knjižnice. Ova knjiga okuplja interkulturalne i imagološke studije opusa Fulvija Tomizze koje su nastale tijekom njezina višedesetljetnog bavljenja opusom ovog autora. Zbornik radova posvećen Sanji Roić objavljen je 2025. godine na talijanskom jeziku pod naslovom: „Tra le due sponde dell’Adriatico: culture, storie e contatti. Studi in onore di Sanja Roić“

Aljoša Pužar je kulturolog i pisac. Rođen u Rijeci. Studirao je kroatistiku u Rijeci i komparativnu književnost u Zagrebu. Doktorirao je 2006. u Rijeci temom iz antropološke i kulturalne teorije međustanja, te 2015. u Cardiffu temom iz rodnih studija i studija mladih. Od 2002. bio je predavač sveučilišta u Trstu, od 2003 u Rijeci. Od 2006. do 2016. predavao je kulturologiju, kulturnu antropologiju, kulturalnu geografiju, ženske studije i dr. na sveučilištima u Seulu (Južna Koreja). Od 2017. predaje kulturalne teorije i kulturnu antropologiju na katedri za kulturologiju Fakulteta za društvena istraživanja u Ljubljani. Objavio je knjige o povijesti književnosti, pograničnim studijima, korejskoj kulturi i dr. Bio je kolumnist dnevnih novina, urednik, književni prevodilac, te objavljivao eseje, kratke priče i poeziju. Godine 2024. objavio je svoju prvu zbirku poezije: Pitanje nadležnosti (Fraktura). Član je predsjedništva svjetske kulturološke organizacije, član Kraljevskog antropološkog instituta u Londonu i hrvatske centrale P.E.N.-a. Živi na vlaku Ljubljana – Rijeka.

Marta Kolega i Dunja Bahtijarević članice su glazbenog sastava „Mimika Orhestra“, alternativnog progresivnog orkestra s jazz, folklornim i elektroničkim utjecajima, čiji je posljednji album „Altur Mur“ osvojio nominaciju za nagradu Porin za najbolji World Music album u 2022. godini.

Obje se bave proučavanjem, izvođenjem i podučavanjem tradicijske glazbe – one koja im je fizički i zavičajno bliska, ali i one koja ih je privukla senzibilitetom i s kojom su se susrele zahvaljujući mnogobrojnim međunarodnim suradnjama.

Album „Pjesme“ koji će predstaviti na Forumu Tomizza u Umagu tvori zaseban žanr koji dosad nije bio prisutan na našoj glazbenoj i književnoj sceni. Osim što razvija marginalizirane žanrove, također doprinosi popularizaciji slabije zastupljenih jezika i stilova pjevanja te razbijanju predrasuda o njima.