2025-sudionici – Forum Tomizza

Milan Rakovac

admin — Fri, 03 Apr 2026 12:47:59 +0000

Milan Rakovac, pisac, pjesnik, novinar (Rakovci kraj Poreča, 12. XII. 1939). Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Puli i Zagrebu. Diplomirao je na Vojno-pomorskoj akademiji u Divuljama. Po završetku vojne službe obnašao je političke dužnosti u Puli, Rijeci i Zagrebu.

Dvije godine bio je glavni urednik pulskih dnevnih novina, Glasa Istre (1973. – 1975.). Većinu radnog vijeka do umirovljenja proveo je na Televiziji Zagreb (Hrvatskoj televiziji) kao urednik i autor zapaženih dokumentarnih filmova, reportaža i intervjua.

Na njegovu inicijativu 2000. godine osnovani su Međunarodni pogranični susreti Forum Tomizza, koji se održavaju u Umagu, Kopru i Trstu, promičući društveni i kulturalni dijalog u pograničnom prostoru i široj regiji.

S talijanskoga jezika preveo je roman Bolji život Fulvija Tomizze (Pula-Rijeka, 1980.), dokumentarnu knjigu Izbrisani identitet Paola Parovela (Pazin, 1993.) i studiju Jadranski iredentizam Angela Vivantea (Zagreb, 2002.). Autor je ili suautor različitih monografija, tekstova pjesama popularne glazbe, scenarija za filmove, a više njegovih tekstova doživjelo je i kazališna uprizorenja.

Izabrana djela Milana Rakovca objavljena su 2015. godine (V.B.Z., Zagreb) u četiri toma i predstavljaju sumu njegovog pedesetogodišnjeg stvaralaštva, kao jednog od najvažnijih istarskih autora, književnog inovatora i avangardista.

Djela: Priko Učke (poezija, eseji, putopisi, zapisi, 1980.), Sik (pjesme, 1980.), Riva i druži ili, caco su nassa dizza (roman, 1983.), Haluj ili Sunce je ditesino zlatno (roman, 1986.), Sliparija (roman, 1986.), Snovid (roman, 1987.), Istragram: štorije i uganke (kratke priče, 2000.), Cha for kids (pjesme, 2004.), La Triestina (roman, 2006.), Kvarnerski otočni lucidar (eseji, 2006.), Besida priletuća (pjesme, 2009.), Sinovi Istre (eseji, 2009.), Adrianske kartoline (s Jovanom Nikolaidisom, pisma, 2021.), Brigada del amanecer (audio knjiga, 2022.), „Slovo Bosni“ (eseji, 2023.) i Kužina prvanja (eseji, 2024.).

Ahmed Burić

admin — Tue, 31 Mar 2026 10:50:12 +0000

Ahmed Burić (Sarajevo, 1967), pjesnik, pisac, novinar, prevoditelj. Autor je knjiga poezije “Bog tranzicije“, “Posljednje suze nafte i krvi“, “Hipertenzija“, “Maternji jezik“; knjige kratkih priča “Devet i po“, te zbirke eseja i kolumni “Od Ivana do Azize“ te romana „Tebi šega što se zovem Donald“. Prevodi na bosanski jezik slovenske pisce i pjesnike, između ostalih preveo je djela Vlade Kreslina, Esada Babačića, Dušana Šarotara i Gorana Vojnovića. Objavio je spoken word album Sin pustinje (2022.), koji je nastao u suradnji glazbenika, kompozitora i producenta Damira Imamovića, a na kome gostuju glazbenici Toni Kitanovski, Ivan Mihajlović, Goran Milošević, Nenad Kovačić i Benjamin Drijenčić.

Aljoša Pužar

admin — Sun, 29 Mar 2026 09:41:07 +0000

Aljoša Pužar je kulturolog i pisac. Rođen u Rijeci. Studirao je kroatistiku u Rijeci i komparativnu književnost u Zagrebu. Doktorirao je 2006. u Rijeci temom iz antropološke i kulturalne teorije međustanja, te 2015. u Cardiffu temom iz rodnih studija i studija mladih. Od 2002. bio je predavač sveučilišta u Trstu, od 2003 u Rijeci. Od 2006. do 2016. predavao je kulturologiju, kulturnu antropologiju, kulturalnu geografiju, ženske studije i dr. na sveučilištima u Seulu (Južna Koreja). Od 2017. predaje kulturalne teorije i kulturnu antropologiju na katedri za kulturologiju Fakulteta za društvena istraživanja u Ljubljani. Objavio je knjige o povijesti književnosti, pograničnim studijima, korejskoj kulturi i dr. Bio je kolumnist dnevnih novina, urednik, književni prevodilac, te objavljivao eseje, kratke priče i poeziju. Godine 2024. objavio je svoju prvu zbirku poezije: Pitanje nadležnosti (Fraktura). Član je predsjedništva svjetske kulturološke organizacije, član Kraljevskog antropološkog instituta u Londonu i hrvatske centrale P.E.N.-a. Živi na vlaku Ljubljana – Rijeka.

Erika Šporčić Calabrò

Neven Ušumović — Fri, 09 May 2025 19:50:00 +0000

Erika Šporčić Calabrò (Koper 1983.) od rođenja živi u Umagu. Diplomirala je povijest na Sveučilištu u Trstu i didaktiku talijanskog jezika na Sveučilištu u Kopru. Erika Šporčić Calabrò je nastavnik mentor (povijest) u Srednjoj talijanskoj školi “L. da Vinci” u Bujama i aktivna članica Zajednice Talijana “Fulvio Tomizza” u Umagu. Trenutno je predsjednica Vijeća autohtone talijanske manjine Grada Umaga. Surađivala je s izdavačkom kućom EDIT kao prevoditeljica školskih udžbenika na talijanski jezik. Publikacije: Romano Manzutto, l’Uscocco degli uscocchi (u “Quaderni del Vittoriale”, br. 14 – nova serija, Silvana Editoriale, Milano, 2018), Romano Manzutto, l’istriano che appare tra Manzutto e Romano (u “Corte delle Ore”, Zajednica Talijana Fulvio Tomizza Umag, br. 6, 2020), Il periodo di transizione in Istria nel primo dopoguerra (u “Corte delle Ore”, Zajednica Talijana Fulvio Tomizza Umag, br. 6, 2021).

Marija Andrijašević

Neven Ušumović — Fri, 09 May 2025 19:41:00 +0000

Marija Andrijašević (Split, 1984.) dosad je objavila zbirku pjesama davide, svašta su mi radili nagrađenu Goranom za mlade pjesnike 2007. Izabrane pjesme iz te zbirke uvrštene su u nekoliko domaćih antologija i prevedene na više stranih jezika. Magistrirala je komparativnu književnost i etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2015. Pohađala je i završila dvosemestralni program Centra za ženske studije u Zagrebu 2016. Godine 2021. objavila je svoj prvi roman, Zemlja bez sutona, nagrađen regionalnom nagradom Štefica Cvek i 15. tportalovom književnom nagradom za najbolji roman. Drugu pjesničku zbirku Temeljenje kuće objavila je 2023. godine, ta je zbirka dobila nagradu Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu objavljenu u Hrvatskoj u dvogodišnjem razdoblju. Knjigu priča Liga ribara objavila je 2024. godine.

Igor Grbić

Neven Ušumović — Fri, 09 May 2025 19:05:00 +0000

Igor Grbić rođen je 1970. u Puli. Studij engleskog jezika i indologije završio je u Zagrebu, gdje je i doktorirao iz teorije i povijesti književnosti. Živi u Puli, gdje radi kao docent na Sveučilištu Jurja Dobrile. Znanstvene radove na hrvatskom i engleskom objavljuje u zemlji i inozemstvu, baveći se naročito načelnim problemima književne teorije i kritike, teorijom prevođenja, klasičnom indijskom književnošću… Piše poeziju, prozu, esejistiku, prikaze i kritike. Piše i na engleskom i talijanskom jeziku te je uključen u Whispering Muse, međunarodnu antologiju mlađih pjesnika na engleskom. S engleskog, talijanskog, njemačkog, francuskog i hindskog preveo je više tisuća stranica književnih, filozofskih i znanstvenih tekstova, među kojima i dvadesetak knjiga. Do sada je objavio sljedeće naslove: (znanstvene) The Occidentocentric Fallacy: Turning Literature into a Province, Newcastle upon Tyne, 2018.; (književne) Istria glagoljušta, Zagreb, 2005. (nagrada Kiklop), Tajna Monkodonje, Ulcinj, 2007., U doba vremena, Zagreb, 2007., Kao da sam, Pula, 2008., Izlazak u cvijet, Zagreb, 2012., Knjiga priča, Zagreb, 2015., Mrvice s gozbe, Zagreb, 2018., Pjesme rađanja i umiranja, Zagreb, 2019, Nebesa urnebesa, Zagreb, 2022., Pokreti u Bulji, Opatija, 2023., Istarska freskočašća: iskorak. (sv. 1) Obojeni Bog, Zagreb, 2024. Više je puta nagrađen za književnu djelatnost i na hrvatskom i na talijanskom, a među ostalim, prvi je dobitnik nagrade Lapis Histriae za najbolju kratku prozu na štokavici (2006.).

Miha Kosovel

Neven Ušumović — Thu, 08 May 2025 19:48:00 +0000

Miha Kosovel (Nova Gorica) urednik je časopisa za kulturu i humanistiku Razpotja, programski direktor festivala Mesto knjige u Novoj Gorici i umjetnički direktor Carinarnice – jedinog bivšeg graničnog prijelaza koji je postao središtem kulturnih zbivanja. Trenutno sudjeluje na mnogim projektima u okviru prve prekogranične Europske prijestolnice kulture Nova Gorica – Gorizia. Djeluje i kao urednik književnog programa, koji se odvija pod imenom Festival kompleksnosti. Inače je bio vrlo aktivan na polju teorije i prakse (preko)graničnosti, prije svega na polju takozvanih dvojnih gradova, onih koje razdvajaju granice, ali traže načine za zajednički život. O tome je predavao po Europi i napisao nekoliko studija. S kolegama iz drugih europskih krajeva uspio je uspostaviti mrežu dvojnih gradova Transbordering Laboratory. Prošle godine sudjelovao je u realizaciji izložbe koja je Novu Goricu predstavila u europskom kontekstu iz dviju perspektiva: pograničnih gradova i novih gradova.

Mirjana Đurđević

Neven Ušumović — Wed, 07 May 2025 20:24:38 +0000

Mirjana Đurđević (Beograd, 1956.) srpska i postjugoslovenska je književnica. Piše romane, priče, eseje, dramske tekstove, znanstvene i stručne radove. Profesorica je Visoke građevinsko-geodetske škole na predmetima Hidrotehnika, Gradski infrastrukturni sistemi, Ekologija i Metodologija znanstvenog istraživanja. Književnošću se bavi od 2001. godine, autorica je četrnaest romana i koautorica još dva, objavljenih u više izdanja. Za roman Deda Rankove riblje teorije dobila je nagradu Žensko pero za 2004. godinu. Za roman Kaja, Beograd i dobri Amerikanac dobila je regionalnu nagradu Meša Selimović za najbolji roman objavljen na prostoru Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u 2009. godini. Književna djela Mirjane Đurđević obiluju intrigantnim likovima iz prošlosti i sadašnjosti srpskog društva. Aktivistica je i veliki borac za pravni poredak, prije svega za ženska prava.

Tatjana Rojc

Neven Ušumović — Wed, 07 May 2025 14:02:20 +0000

Tatjana Rojc rođena je u Trstu (1961.), živi u Opčinama pokraj Trsta. Teoretičarka i književna kritičarka, svoju istraživačku djelatnost posvetila je slovenskoj književnosti, posebno autorima slovenske manjine izvan matične domovine. Značajno je pridonijela afirmaciji Borisa Pahora u talijanskom kulturnom prostoru. Do sada je držala predavanja na talijanskim sveučilištima i uređivala knjige o povijesti slovenske književnosti: o Srečku Kosovelu (neobjavljena pisma), Alojzu Rebuli, Borisu Pahoru i Miroslavu Košuti. Također je i književnica, a 2017. godine objavila je svoj prvi roman na talijanskom jeziku, La figlia che vorrei avere (Kći koju bih željela imati). U posljednjim mandatima, izabrana s liste Demokratske stranke, predstavlja slovensku manjinu u talijanskom parlamentu. Ervin Hladnik Milharčič je u Dnevniku o njoj napisao: „Tatjana Rojc se dosad kretala u Italiji likovne umjetnosti, profinjenih književnih prijevoda i akademskih krugova. Od 2018. suočava se s mnogo tvrđim svijetom političkog nadmetanja.“

Arian Leka

Neven Ušumović — Wed, 07 May 2025 13:33:38 +0000

Arian Leka rođen je 1966. godine u lučkom gradu Draču u Albaniji. Najprije je u rodnom gradu na glazbenoj akademiji Jana Kukuzelija studirao glazbu, a potom je u glavnom gradu Tirani studirao albanski jezik i književnost. Doktorirao je književnu teoriju i danas je predavač na Sveučilištu u Tirani te istraživač na tamošnjoj Akademiji znanosti. Ugledni je albanski pjesnik, pisac kratkih priča, romanopisac i esejist, a piše i za djecu. Pripada skupini autora koji su postali prepoznatljivi nakon otvaranja Albanije kao slobodne države i smatra se avangardistom. Autor je brojnih knjiga (šesnaest knjiga proze i poezije te više knjiga eseja). Za svoj stvaralački rad dobio je brojne književne nagrade u zemlji i inozemstvu, uključujući šest državnih nagrada, među kojima i najvišu koju dodjeljuje Ministarstvo kulture Albanije. Njegova su djela prevedena na više europskih jezika, a i sam prevodi s talijanskog. Godine 2004. osnovao je Međunarodni festival poezije i književnosti POETEKA te je glavni urednik istoimenog književnog časopisa. Ugledan je i izvan granica domovine. Član je Europskog vijeća za dramaturgiju u Parizu i Pjesničke akademije u Londonu.