2026-sudionici – Forum Tomizza

Alida Bremer

Neven Ušumović — Tue, 07 Apr 2026 22:25:57 +0000

Alida Bremer (Split, 1959.), spisateljica i prevoditeljica, živi u njemačkom gradu Münsteru. Studirala je komparativnu književnost, slavistiku, romanistiku i germanistiku. Doktorirala je na temu postmodernog kriminalističkog romana na sveučilištu u Saarbrückenu. Niz godina radila je na sveučilištima u Münsteru i Gießenu. Od 2014. godine samostalna je i slobodna spisateljica i prevoditeljica. Prevela je na njemački mnogobrojna djela hrvatske književnosti. Bila je prva voditeljica međunarodnog projekta Traduki i članica mnogobrojnih komisija i žirija, između ostaloga šest je godina suodlučivala o nagradi za Europsko razumijevanje Leipziškog sajma knjiga i grada Leipziga. Dobila je niz njemačkih, austrijskih i švicarskih stipendija i nagrada, između ostalih i stipendiju Njemačkog prevoditeljskog fonda (2020.), za ostvareno ukupno prevoditeljsko djelo. Za prijevod romana Ivane Sajko Ljubavni roman nagrađena je zajedno s autoricom najvećom njemačkom nagradom za strane književnosti (Internationaler Literaturpreis, 2018.). Eseje, kritike, priče i poeziju objavljuje u različitim časopisima, novinama i na portalima kao što su Spiegel, Süddeutsche Zeitung. Objavila je tri romana na njemačkom jeziku, koje je u prijevodu na hrvatski jezik objavila Fraktura: Olivino nasljeđe (2015.), Snovi i kulise (2022.) i Tesla ili zatvaranje krugova (2025.). Za humanitarni rad s izbjeglicama iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine nagrađena je nagradom grada Münstera (“Münster-Nadel”), a za zasluge za hrvatsku kulturu u inozemstvu Ordenom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Lea Ypi

Neven Ušumović — Mon, 06 Apr 2026 13:47:50 +0000

Predvečer 27. Forum Tomizza! Povodom izlaska slovenskog prijevoda najnovije knjige Lee Ypi Pokončna (Indignity, prijevod Sanda Šukarov, Mladinska knjiga), Breda Biščak razgovarat će s autoricom o njezinu djelu u utorak, 26. svibnja, u 19 sati u Pretorskoj palači u Koper.

Lea Ypi profesorica je političke teorije na London School of Economics and Political Science i počasna profesorica filozofije na Australian National University. Rođena je u Albaniji, diplomirala je filozofiju i književnost na rimskom sveučilištu Sapienza, doktorirala na European University Institute te bila poslijedoktorska istraživačica na Nuffield College. Autorica je knjiga Global Justice and Avant-Garde Political Agency, The Meaning of Partisanship (s Jonathanom Whiteom) i The Architectonic of Reason, objavljenih u izdanju Oxford University Press. Njezina knjiga Slobodna (Free) izvorno je objavljena u izdanju Penguin Press; za nju je 2022. godine dobila Ondaatje Prize i nagradu za najbolju biografsku knjigu Slightly Foxed First Biography Prize, a prevedena je na trideset jezika. U akademskom području dobitnica je nagrade British Academy za izvrsnost u političkim znanostima i nagrade Leverhulme za iznimna istraživačka postignuća. Suurednica je časopisa Political Philosophy te povremeno piše za The Guardian i Financial Times.

Boštjan Videmšek

Neven Ušumović — Sun, 05 Apr 2026 21:07:04 +0000

Boštjan Videmšek (1975.) je dugogodišnji novinar, izvjestitelj iz kriznih žarišta i suradnik brojnih inozemnih novina, časopisa i internetskih portala. Objavio je dosada deset knjiga. Autor je triju društveno angažiranih knjiga o svjetskim kriznim žarištima “Rat terora: deset godina nakon 11. rujna” (2011.), “Pobuna: Arapsko proljeće i europska jesen” (2013.) i “U bijegu: Moderni egzodus” (2005. – 2016.). Suautor je i ispovjedne uspješnice o trčanju pod naslovom “Ultrablues” (2014.). Godine 2019. u izdavačkoj kući Cambridge Scholars Publishers objavio je knjigu “Dispatches from the Frontlines of Humanity: A Book of Reportage”. Godinama se zanimao za obnovljive izvore energije i mogućnost usporavanja klimatskih promjena, tako da je u tu svrhu putovao diljem svijeta i upoznao se s primjerima koji funkcioniraju u praksi. Tako je nastala knjiga “Plan B.” (2022.), koja je godinu dana nakon slovenskog izdanje izašla i u hrvatskom prijevodu Anite Peti-Stantić. Godine 2022. objavio je knjigu “Zadnja dva”, priču o dvama posljednjim sjevernim bijelim nosorozima na svijetu. Autor je i dvaju dramskih tekstova, a 2023. godine mu je izašao i roman “Vojni dnevnik”. „Mir i rat” (2024., hrvatski prijevod 2026.) knjiga je u kojoj čitatelju donosi spoznaje stečene tijekom triju desetljeća praćenja najvećih svjetskih kriznih žarišta neposredno s prve crte bojišnice. Posljednju knjigu: “Dug put do mira: Srebrenica, Galicija i Ukrajina, Auschwitz, Gaza” (2025.), objavio je zajedno s talijanskom novinarkom Abhom Valentinom Lo Surdo čiji tekst o Fronti na Soči preveden na slovenski jezik u istoj knjizi.

Andrej Nikolaidis

Neven Ušumović — Sun, 05 Apr 2026 18:48:20 +0000

Andrej Nikolaidis (Sarajevo, 1974.) bosanskohercegovačko-crnogorski je književnik i novinar. Objavio je više romana, zbirki priča, eseja i publicističkih knjiga: Ogledi o ravnodušnosti, zbirka priča (1995.); Zašto Mira Furlan, roman (1997.); Katedrala u Seattleu, zbirka priča (1999.); Oni!, roman (2001.); Mimesis, roman (2003.); Sin, roman (2006.); Dolazak, roman (2009.); Poetika apokalipse, publicistika (2010.); Odlaganje; Parezija, roman (2012.); Devet, roman (2014.); Mađarska rečenica, roman (2017.) Odlazak, roman (2020.); Anomalija, roman (2022.) Crna Gora: Hronika propasti, eseji (2023.); Antonije napušta Boga, roman (2023.) Most na Drini, roman (2025.) i Safari u Sarajevu, roman (2026.). Za književni rad dobio je brojna priznanja, između ostalih: Nagradu Britanskog PEN-a za prevedenu književnost u Londonu. Za roman Sin dobio je EUPL-Europsku nagradu za književnost. Za roman Mađarska rečenica dobio je Nagradu Meša Selimović. A za knjigu eseja Hronika propasti dobio je najveće crnogorsko državno priznanje, Trinaestojulsku nagradu. Radi kao kolumnist crnogorskog portala CDM. Njegovi romani prevedeni su na 15 jezika. Živi u Ulcinju.

Marta Verginella

Ivana Martinčić — Sun, 05 Apr 2026 15:20:08 +0000

Marta Verginella (Trst, 1960) slovenska je povjesničarka. Doktorirala je na Sveučilište u Ljubljani. Godine 2006. postala je redovita profesorica opće povijesti 19. stoljeća i teorije povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Objavila je brojne monografije i članke iz područja graničnih studija, studija sjećanja, usmene povijesti te povijesti 19. stoljeća. Također je obavila pionirski rad na području socijalne i kulturne povijesti Prvog i Drugog svjetskog rata, povijesti žena te istraživanja antisemitizma i holokausta u Sloveniji. Drugi središnji sklop njezina istraživačkog rada odnosi se na granične studije, osobito na epistemološka pitanja koja se pojavljuju pri pisanju povijesti u višenacionalnom okruženju. Pritom je posebnu pozornost posvetila povijesnim akterima koje relevantna povijesna istraživanja obično zanemaruju, osobito ženama. U svojim istraživanjima posebno se bavila svakodnevnim migracijama žena uz slovensko-talijansku granicu. Sudjelovala je u međunarodnim istraživačkim projektima te predavala na brojnim europskim sveučilištima. Njezin rad značajno je pridonio razumijevanju povijesti Trsta, Slovenskog primorja i slovensko-talijanskih odnosa. Za svoj istraživački i pedagoški rad primila je više priznanja u zemlji i inozemstvu.

Faris Kočan

Neven Ušumović — Sat, 04 Apr 2026 19:35:17 +0000

Faris Kočan (1994.) slovenski je politolog i docent na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani. Bavi se međunarodnim odnosima, politikom Zapadnog Balkana, europskim integracijama i postkonfliktnim društvima bivše Jugoslavije. Autor je niza znanstvenih radova o Bosni i Hercegovini, etničkim odnosima i političkim transformacijama jugoistočne Europe te čest komentator regionalnih političkih procesa. Trenutno vodi nacionalni istraživački projekt pod nazivom Skriveno akterstvo demoniziranoga: alternativni društveno-politički poredak/poreci postkonfliktnih društava jugoistočne Europe, koji istražuje odnose moći i otpora u lokalnim zajednicama na primjeru Bosne i Hercegovine te Kosova.

Gian Andrea Franchi

Ivana Martinčić — Sat, 04 Apr 2026 12:40:00 +0000

Gian Andrea Franchi talijanski je humanitarni aktivist, pisac i socijalni radnik iz Trsta. Zajedno sa suprugom Lorenom Fornasir suosnovao je humanitarnu inicijativu Linea d’Ombra, koja pomaže izbjeglicama i migrantima na talijansko-slovenskoj granici. Već dugi niz godina aktivan je na području ljudskih prava, socijalne pravde i pomoći ljudima na balkanskoj migracijskoj ruti. U Trstu organizira volonterske akcije, podjelu hrane, odjeće i zdravstvene pomoći migrantima koji u grad dolaze nakon dugog puta kroz Balkan. Njegov rad temelji se na neposrednoj solidarnosti te upozoravanju na nasilje i kršenja prava migranata na europskim granicama. Osim humanitarnog djelovanja, autor je i više tekstova o migracijama, granicama i društvenoj odgovornosti Europe. Zajedno s Lorenom Fornasir suautor je knjige La Palestina che ho visto (2015.), koja obrađuje svakodnevni život u Palestini te pitanja ljudskih prava, nasilja i dostojanstva ljudi na područjima zahvaćenima sukobima.

Lorena Fornasir

Neven Ušumović — Sat, 04 Apr 2026 12:27:00 +0000

Lorena Fornasir (Pordenone, 1955.) talijanska je psihologinja, humanitarka i društvena aktivistica koja djeluje u Trstu. Široj javnosti postala je poznata po svom radu s izbjeglicama i migrantima na balkanskoj migracijskoj ruti. Zajedno sa suprugom Gianom Andreom Franchijem suosnovala je humanitarnu inicijativu Linea d’Ombra, koja pomaže migrantima na talijansko-slovenskoj granici. Njezin je rad prvenstveno usmjeren na zdravstvenu, psihološku i humanitarnu pomoć ljudima u pokretu. U Trstu volontira pomažući migrantima odjećom, hranom, lijekovima i njegom ozlijeđenih stopala, što je postalo simbolom njezina humanitarnog djelovanja. Često upozorava na nasilje nad migrantima te na humanitarne posljedice europske migracijske politike. Zajedno sa suprugom Gianom Andreom Franchijem objavila je knjigu La Palestina che ho visto (2015.), u kojoj opisuju svakodnevni život u Palestini te promišljaju o ljudskim pravima, nasilju i dostojanstvu ljudi na područjima zahvaćenima sukobima.

Angelica Zacchigna

Neven Ušumović — Fri, 03 Apr 2026 19:32:00 +0000

Angelica Zacchigna je talijansko-hrvatska pjevačica, glazbenica i kantautorica. Diplomirala je jazz pjevanje na Konzervatoriju Giuseppe Tartini u Trstu, a glazbom se bavi od djetinjstva. Sa skupinom 1000Streets kao glavna vokalistica snimila je album Electro Way te samostalni album I am. U svom stvaralaštvu spaja mediteranske, balkanske i srednjoeuropske glazbene utjecaje te nastupa kao solistica i članica različitih glazbenih sastava.

Rosanna Bubola

admin — Fri, 03 Apr 2026 19:11:00 +0000

Rosanna Bubola (Buje, 1975.), glumica i spisateljica. Pohađala je Filozofski fakultet u Trstu te usavršavala glumu priključujući se i djelujući u kazališnoj skupini Teatro Incontro pod vodstvom redatelja Spira Dalla Porte Xydiasa. U Trstu je surađivala s kazališnom skupinom Gruppo Teatrale per il Dialetto (Kazališna skupina za dijalekt). U sezoni 1999./2000. počinje surađivati s Talijanskom dramom Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca. Godine 2003. diplomirala je modernu književnost na Filozofskom fakultetu u Trstu. Autorica je i redateljica tekstova kojima je tema Istra, njene legende i njena povijest. Ravnateljica je Pučkog otvorenog učilišta u Bujama. Posljednja kazališna uloga je ona u „Slipariji“ (Istarsko narodno kazalište, 2020.) po romanu Milana Rakovca, u režiji Matije Debeljuha.