Vrijeme i načini njegova čitanja, umjetnička izdvojenost i životna pripadanja, identiteti i njihove množine, nadahnuća i uzvraćanja, prožimanja i međuprostori između intimnog i javnog, pojavnog i duhovnog, slike i teksta, igre i kreacije – to su teme i motivi niza izložbi pod zajedničkim nazivom Dijalozi, a kojima Stanislav Habjan u posljednjem desetljeću predstavlja svoj rad.

Oblikujući poticajne, intimističke ambijente u kojima je postav izložbe zapravo u službi ”onoga što se tek ima dogoditi”, autor – ujedno i domaćin izložbe – otvara situacije za dijaloge uživo: razmjene iskustava i svjetonazora, predstavljanja novih knjiga, izvođenja pjesama, suradnje i dokumentiranja.

Dijalozi umaški, naslovljeni WEDDING SONG, konceptom i izborom radova vežu se uz termin održavanja 27. Foruma Tomizza: u cjelini, kao i u detaljima, izložba se bavi stalnom i neraskidivom interakcijom života i pjesništva. I život i pjesništvo u ovom slučaju autorovi su, ali među sugovornicima – sudionicima i koautorima njegovih dijaloga ostvarenih u više izražajnih medija  – pisci su i glazbenici, umjetnici i kritičari, učitelji i prijatelji, postojeći i zamišljeni likovi; da bi se u središnjoj točki, kao poanta i kao posveta, zrcalio stvarni odnos ljubavni.

Performans kojim se izložba i otvara i zatvara sadrži i glazbenu izvedbu ”tekstova za pjevanje”, specifičnu poetsku formu koja najljepše slavi i najbolje sublimira ono čime se umjetnik bavio i bavi.

O autoru

Stanislav Habjan; pisac, intermedijski umjetnik, dizajner. U radu spaja književnost, vizualne umjetnosti, performans i glazbu. Odrednice stvaralaštva uključuju nekonvencionalnost, konceptualnost, dotjeranost jezika te izrazitu emocionalnost. Dobitnik je nagrada za književnost, grafički dizajn i autorske projekte. Autor je jedanaest knjiga, dvadesetak samostalnih izložbi i niza dizajnerskih proizvoda. Njegov roman Otok ili kit stimuliran je kao jedno od najboljih književnih ostvarenja 2021/2022. godine od strane Ministarstva kulture RH, a o značaju i utjecaju njegove prve knjige, g. 2024. održan je znanstveno-stručni kolegij 40 godina Nemoguće varijante i naslijeđe osamdesetih u hrvatskoj književnosti. Godišnje izložbe svojih Dijaloga koncipira kao radne ambijente i dnevni boravak za sebe, prijatelje i publiku. Posljednjih godina ostvaruje niz izvedbi svojih pjesničkih tekstova s glazbenicima te nastupa s glazbenim predstavama čiji je scenarist i redatelj.

Preuzmi PDF

PROGRAM

UMAGUMAGO

Predvečer Foruma

petak, 22. 5.

19.00  MMC GALERIJA GRADA UMAGA, Trg Marije i Line

Stanislav Habjan: „Wedding song“, otvaranje izložbe

KOPARCAPODISTRIA

Predvečer Foruma

ponedjeljak, 25. 5.   

19.00   Pretorska palača, Titov trg

Alida Bremer, predstavljanje slovenskog prijevoda knjige „Sanje in kulise“, s autoricom i s prevoditeljicom Urškom P. Černe razgovara Gašper Malej (u suradnji s KUD AAC Zrakogled)    

utorak, 26. 5. 

17.00   Pretorska palača, Titov trg

Lea Ypi, razgovor s uglednom gošćom vodi Breda Biščak (u suradnji s Mladinskom knjigom)

srijeda, 27. 5. 

16.30   Titov trg

TOMIZZINI ITINERARI, predstavljanje novog izdanja vodiča “Kopar viđen očima Fulvija Tomizze” i književna šetnja po Kopru, vodi Jasna Čebron

TRSTTRIESTE

srijeda, 27. 5.           

17.00   CIRCOLO DELLA STAMPA, Corso Italia 13

SIMPOZIJ ORIENT EXPRESS

Sudionici: Franco Juri (Kopar), Matjaž Manček (Ljubljana, Trst), Marta Verginella (Trst), Lorena Fornasir (Trst), Gian Andrea Franchi (Trst)

18.30 Predstavljanje trojezične knjižice „Hostaria Histria“ Milana Rakovca (nakladnici Forum Tomizza i Slovenski klub), govore autor i Aljoša Pužar

KOPARCAPODISTRIA 

četvrtak, 28. 5. 

10.30    PRETORSKA PALAČA, Titov trg 1    

SIMPOZIJ ORIENT EXPRESS

Uvodna riječ: Boštjan Videmšek (Ljubljana)

Sudionici: Andrej Nikolaidis (Ulcinj), Elisa Copetti (Udine), Alida Bremer (Münster), Faris Kočan (Maribor), Ahmed Burić (Sarajevo)

16.30  MALA LOŽA, ispod Pretorske palače

Predstavljanje zbornika kratkih priča i otvorenje izložbe Lapis Histriae: Pohvala ludosti, kustosica Maja Briski 

17.30  PJESNIK NA CESTI, Lapidarij, Pokrajinski muzej Kopar, Kidričeva 19

Pjesnici: Rosanna Bubola, Lidija Dimkovska, Anja Zag Golob, Aljoša Pužar

18.30 Predstavljanje trojezične knjižice „Hostaria Histria“ Milana Rakovca (nakladnici Forum Tomizza i Slovenski klub), govore autor i Aljoša Pužar

19.00 ARTISTRA KONCERT: Angelica Zacchigna

UMAGUMAGO

petak, 29. 5.

10.00  ZAJEDNICA TALIJANA „FULVIO TOMIZZA“, Brolo 1

Dodjela nagrade Lapis Histriae 2026

SIMPOZIJ ORIENT EXPRESS

Sudionici: Lidija Dimkovska (Ljubljana), Szabolcs Tolnai (Subotica, Buje), Diego Marani (Trst), Iva Kosmos (Ljubljana, Zagreb), Anja Zag Golob (Maribor)

17.30   ARTISTRA, Muzej grada Umaga, Trg svetog Martina 1

Dobitnici nagrade Lapis Histriae, pjesnici Dunja Bahtijarević, Anja Zag Golob, Lidija Dimkovska, Aljoša Pužar

Performans Slavice Marin i predstavljanje kataloga: „Slavica Marin i Forum Tomizza: 20 godina hrabrosti“

19.30  MMC GALERIJA GRADA UMAGA, Trg Marije i Line

Stanislav Habjan: „Wedding song“, otvaranje izložbe i performans

20.30  CIRCOLO, Brolo 1

Predstavljanje hrvatskog prijevoda romana Fulvija Tomizze „Stablo snova“ (L’albero dei sogni, nakladnik Gradska knjižnica Umag): sudjeluju prevoditeljica Lorena Monica Kmet i urednica Sanja Roić

 Predstavljanje trojezične knjižice „Hostaria Histria“ Milana Rakovca (nakladnici Forum Tomizza i Slovenski klub), govore autor i Aljoša Pužar

MATERADAMATTERADA

subota, 30. 5.  

12.00     Komemoracija na grobu Fulvija Tomizze

TRST – KOPAR – UMAG, 27. ‒ 30. 5. 2026.

Forum Tomizza utemeljen je kao locus cooperandi, višekulturni i višejezični projekt, čiji je smisao istraživanje, poticanje i realizacija društvenog i kulturalnog dijaloga u širem, nadnacionalnom slovensko-romansko-germanskom pograničnom prostoru.

Jedna od glavnih ideja vodilja ovih susreta, koji su pokrenuti 2000. godine u Umagu na inicijativu istarskog književnika i prevoditelja Milana Rakovca, povezivanje je i trajna komunikacija intelektualaca i umjetnika koji žive na granici i djeluju na području kulture, znanosti i medija, simbolično se oslanjajući na ime i djelo Fulvija Tomizze, književnika koji je zbog svoje umjetničke i ljudske širine podjednako bitan svim etnosima sjevernoga Jadrana.

Forum Tomizza postavio je sebi za zadaću da propituje stanje duha u društvenoj aktualnosti, procjenjuje ulogu intelektualca-kreativca pri promicanju moralnih i etičkih vrijednosti, kritički i polemično reagira na društvene devijacije i neumorno nadilazi svakovrsne granice.

Simpozij i popratni program ovogodišnjeg 27. Foruma Tomizza u znaku je teme ORIENT EXPRESS.

Polazeći od kapitalnog djela postkolonijalne teorije „Orijentalizam“ Edwarda W. Saida (1935. – 2003.), književnog kritičara i aktivista, otvaramo raspravu na niz aktualnih pitanja: počev od našeg pograničnog područja, pa do globalne konstelacije moći u kojoj pitanje odnosa Zapada i Istoka, nakon hladnoratovskog razdoblja, ponovno ima presudnu važnost. Sve se ubrzava: zapljuskuje nas novi val ksenofobije i retorike ugroženosti od bliskih i dalekih Istočnjaka, ustrašeni smo njihovom radnom, gospodarskom ili vojnom snagom. I sve više naših lokalnih političara zaziva čvršće granice spram susjeda s Istoka. 

Naš pisac Fulvio Tomizza (1935. – 1999.) bio je Saidov vršnjak. Njegov književni opus, kao i povijest našeg pograničja, obilježio je Hladni rat. Tomizza je i općenito pokazivao veliki senzibilitet spram „istočnog pitanja“ – ova tema pruža nam priliku i za novo razumijevanje njegovih životnih opredjeljenja i njegovog književnog djela.

U romanu „Stablo snova“ (L’albero dei sogni, čiji hrvatski prijevod izlazi ove godine u Umagu) Tomizzin alter ego Stefano Marcovich 1954. godine autobusom iz Trsta odlazi za Sežanu gdje sjeda u Orient Express i putuje na studij u Beograd: „Tek sam se u prostoriji ispražnjenoj od onoga što mi je pripadalo i odmah tuđoj pogledao u ogledalo. Jesam li to zaista bio ja? Ukrcao sam se u autobus za Sežanu, gdje se vlak Pariz ‒ Istanbul zaustavljao radi carinske kontrole.“

I dok je današnji Orient Express luksuzni vlak koji kreće iz Pariza i stiže tek do Venecije, ovogodišnji Forum Tomizza mijenja voznu kartu i bez rezerv(acij)e nastavlja put Istoka.

Fulvio Tomizza je pisao: »M’identifico con la frontiera.« (Poistovjećujem se s granicom.). I tako je i Forum Tomizza: identificira se s granicom, ne s jednom ili s drugom stranom granice, nego s granicom kao s mjestom susreta. Dvadeset i sedmi put susrećemo se u Umagu, Kopru i Trst s istom idejom kontakta, djialoga, interakcije, polemike, međusobnog utjecaja.

Malo povijesti: teme susreta, od 2001. do 2025. godine:

2000 TOMIZZA I MI / TOMIZZA E NOI / TOMIZZA IN MI

2001 RECEPCIJA TOMIZZE / RICEZIONE DI TOMIZZA

PSIHOPATOLOGIJA GRANICE / PSICOPATOLOGIA DELLA FRONTIERA /PSIHOPATOLOGIJA MEJE

2002 GRANICA U GLOBALIZACIJI / LA FRONTIERA NELLA GLOBALIZZAZIONE / MEJA V GLOBALIZACIJI

2003 EROS THANATOS LIMES

2004 ZWIESCHENLAND & NIEMENSLAND

2005 TOMIZZA – EUROSINTEZA: FONTIERIZAM – EUROPEIZAM / TOMIZZA – EUROSINTESI: FRONTIERISMO – EUROPEISMO

2006 ARHIPELAG EUROPA / ARCIPELAGO EUROPA / ARHIPELAG EVROPA

2007 HIC SUNT LEONES! ILI OČEKUJUĆI BARBARE / HIC SUNT LEONES! O ATTENDENDO I BARBARI / HIC SUNT LEONES! ALI V PRIČAKOVANJU BARBAROV

2008 OFF LIMITS

2009 CROSSOVER / TOMIZZA: TEN YEARS AFTER

2010 STATUS QUO…VADIS?

2011 NEMA GRANICE IMA / NON C’È IL CONFINE C’È / NI MEJA JE

2012 PRAVDA: ILUZIJA ILI UTOPIJA? / GIUSTIZIA: ILLUSIONE O UTOPIA? / PRAVICA: ILUZIJA ALI UTOPIJA?

2013 BOLJI ŽIVOT? / UNA VITA MIGLIORE? / BOLJŠE ŽIVLJENJE?

2014 HOD PO RAMPI / IN BILICO SULLA SBARRA / HOJA PO RAMPI

2015 DIKTATURA PREKARIJATA / DITTATURA DEL PRECARIATO / DIKTATURA PREKARIATA

2016 ZID / IL MURO

2017 LAŽ / LA MENZOGNA

2018 AZIL / ASILO

2019 POGUM /HRABROST /CORAGGIO

2020 DOMOVINA, d.d/ PATRIA s.p.a.

2021 SOLIDARITÉ

2022 KAOS KAIROS CAOS

2023 KARNEVAL BREZ MEJA / KARNEVAL BEZ GRANICA / CARNEVALE SENZA FRONTIERE

2024 GRAMATIKA ZABORAVA / GRAMMATICA DELL’OBLIO / SLOVNICA POZABE

2025 POHVALA LUDOSTI / ELOGIO DELLA FOLLIA / HVALNICA NOROSTI

Forum je do danas na svojim simpozijskih događajima ugostio više od 500 književnika, prevoditelja, sociologa, filozofa, lingvista, novinara i publicista iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Bosne i Hercegovine, Srbije te šireg slovenskog, romanskog i germanskog zaleđa.

Milan Rakovac, pisac, pjesnik, novinar (Rakovci kraj Poreča, 12. XII. 1939). Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Puli i Zagrebu. Diplomirao je na Vojno-pomorskoj akademiji u Divuljama. Po završetku vojne službe obnašao je političke dužnosti u Puli, Rijeci i Zagrebu.

Dvije godine bio je glavni urednik pulskih dnevnih novina, Glasa Istre (1973. – 1975.). Većinu radnog vijeka do umirovljenja proveo je na Televiziji Zagreb (Hrvatskoj televiziji) kao urednik i autor zapaženih dokumentarnih filmova, reportaža i intervjua.

Na njegovu inicijativu 2000. godine osnovani su Međunarodni pogranični susreti Forum Tomizza, koji se održavaju u Umagu, Kopru i Trstu, promičući društveni i kulturalni dijalog u pograničnom prostoru i široj regiji.

S talijanskoga jezika preveo je roman Bolji život Fulvija Tomizze (Pula-Rijeka, 1980.), dokumentarnu knjigu Izbrisani identitet Paola Parovela (Pazin, 1993.) i studiju Jadranski iredentizam Angela Vivantea (Zagreb, 2002.). Autor je ili suautor različitih monografija, tekstova pjesama popularne glazbe, scenarija za filmove, a više njegovih tekstova doživjelo je i kazališna uprizorenja.

Izabrana djela Milana Rakovca objavljena su 2015. godine (V.B.Z., Zagreb) u četiri toma i predstavljaju sumu njegovog pedesetogodišnjeg stvaralaštva, kao jednog od najvažnijih istarskih autora, književnog inovatora i avangardista.

Djela: Priko Učke (poezija, eseji, putopisi, zapisi, 1980.), Sik (pjesme, 1980.), Riva i druži ili, caco su nassa dizza (roman, 1983.), Haluj ili Sunce je ditesino zlatno (roman, 1986.), Sliparija (roman, 1986.), Snovid (roman, 1987.), Istragram: štorije i uganke (kratke priče, 2000.), Cha for kids (pjesme, 2004.), La Triestina (roman, 2006.), Kvarnerski otočni lucidar (eseji, 2006.), Besida priletuća (pjesme, 2009.), Sinovi Istre (eseji, 2009.), Adrianske kartoline (s Jovanom Nikolaidisom, pisma, 2021.), Brigada del amanecer (audio knjiga, 2022.), „Slovo Bosni“ (eseji, 2023.) i Kužina prvanja (eseji, 2024.).

Lea Ypi profesorica je političke teorije na London School of Economics and Political Science i počasna profesorica filozofije na Australian National University. Rođena je u Albaniji, diplomirala je filozofiju i književnost na rimskom sveučilištu Sapienza, doktorirala na European University Institute te bila poslijedoktorska istraživačica na Nuffield College. Autorica je knjiga Global Justice and Avant-Garde Political Agency, The Meaning of Partisanship (s Jonathanom Whiteom) i The Architectonic of Reason, objavljenih u izdanju Oxford University Press. Njezina knjiga Slobodna (Free) izvorno je objavljena u izdanju Penguin Press; za nju je 2022. godine dobila Ondaatje Prize i nagradu za najbolju biografsku knjigu Slightly Foxed First Biography Prize, a prevedena je na trideset jezika. U akademskom području dobitnica je nagrade British Academy za izvrsnost u političkim znanostima i nagrade Leverhulme za iznimna istraživačka postignuća. Suurednica je časopisa Political Philosophy te povremeno piše za The Guardian i Financial Times.