Forum Tomizza: 25 godina

UMAG, POČECI: TOMIZZA I MI

Književnik Fulvio Tomizza preminuo je 21. 5. 1999. godine u Trstu. Pogreb u Materadi, kraj Umaga, bio je 5. lipnja. Na inicijativu Milana Rakovca, istarskog književnika, prijatelja i prevoditelja Fulvija Tomizze, okupljeni književnici i predstavnici uprave Grada Umaga razgovaraju o manifestaciji koja bi bila dostojna važnosti djela ovog velikog talijanskog i istarskog pisca.

Povodom prve obljetnice Tomizzine smrti, prvi međunarodni književni skup pod nazivom „Tomizza i mi“ održan je u Umagu 27. i 28. svibnja 2000. godine. Inicijativni odbor skupa sastavljen je od poznatih pisaca, prijatelja Fulvija Tomizze: Milan Rakovac predsjednik je Odbora i idejni tvorac skupa, a članovi su Nelida Milani-Kruljac, Ciril Zlobec, Ulderico Bernardi, Elvio Guagnini i Johann Strutz. Organizacijski odbor čine: Vlado Kraljević (gradonačelnik Grada Umaga), Floriana Bassanese Radin (Zajednica Talijana u Umagu), Narcisa Bolšec-Ferri (Muzej grada Umaga) i Neda Fanuko (Pučko otvoreno učilište „Ante Babić“). Pokrovitelji skupa bili su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Istarska županija (i to su i ostali), a svojom su ga nazočnošću uveličali državni i županijski dužnosnici. Simpozij je završio komemoracijom na Tomizzinom grobu u Materadi i taj će se običaj održati do danas. Sudionici skupa posjetili su i njegovu kuću u obližnjoj Momikiji u kojoj je napisao mnoge svoje romane.

Iste godine dogovoren je i prvi umaški nakladnički projekt, hrvatski prijevod romana Fulvija Tomizze „Posjetiteljica“ (La visitatrice) u prijevodu Ljiljane Avirović, a već u studenom predstavljen je i zbornik s tekstovima izlaganja sa simpozija prvog skupa. Kontinuirano će ti zbornici izlaziti četiri godine (2000. – 2003.), dok će tršćanski referati sa simpozija (2005. – 2007.) biti tiskani 2008. godine. Hrvatski prijevodi Tomizzinih djela izlaze u Umagu kontinuirano do danas.

Glavni je organizator Skupa u Umagu Pučko otvoreno učilište „Ante Babić“, a veliki osobni doprinos dali su tadašnja ravnateljica Učilišta dr. sc. Neda Fanuko (od 2000. do 2003.) i voditeljica Gradske knjižnice Umag (koja je tada bila u sastavu Učilišta) Nives Franić. Godine 2005. voditelj knjižnice postaje Neven Ušumović, a Gradska knjižnica Umag postaje samostalna institucija 1. 10. 2006. i preuzima organizaciju Skupa. Ova je mlada institucija 2018. godine i nagrađena od strane struke za svoj angažman oko organizacije Foruma Tomizza: Društvo bibliotekara Istre dodijelilo je umaškoj knjižnici nagradu za NAJprojekt godine.

Prve tri godine (od 2000. do 2002. godine) Skup se intenzivnije bavio Tomizzinim životnim putem i djelom, da bi se, nakon tog razdoblja, fokus preusmjerio na tematizaciju fenomena granice u svim njegovim političkim, sociološkim i kulturnim vidovima. To preusmjeravanje istaknuto je i promjenom naziva skupa s „Tomizza i mi“ (2000. – 2005.) na „Forum Tomizza“ 2006. godine.

Za vizualni identitet manifestacije bio je zadužen ugledni istarski fotograf i grafičar Sergio Gobbo sve do 2012. godine. Od 2013. godine vizualni identitet kreiraju povjesničarka umjetnosti Maja Briski i fotograf i grafički dizajner Zaneto Paulin.

 

KOPAR, PA TRST!

Godine 2001. manifestacija „Tomizza i mi“ na velika vrata ulazi u Kopar. Rezultat je to angažmana svestrane kulturne aktivistice Irene Urbič, predsjednice organizacijskog odbora. Dana 1. 6. 2001. simpozij je započeo u Gradskoj palači u Umagu, da bi se istog dana popodne nastavio u Pretorskoj palači u Kopru. Skup su otvorili visoki predstavnici države Slovenije i grada Kopra, a organiziran je i posjet Radiju Kopar, gdje je Fulvio Tomizza radio kao mladić. Manifestaciju sponzorira Ministarstvo kulture Republike Slovenije i Grad Kopar.

Krajem te druge godine manifestacije, otvara se u Umagu novi prostor za Tomizzu i njegove poštovatelje. Naime, u spomen na velikog pisca, od 2001. godine Zajednica Talijana počinje nositi njegovo ime. Novi, moderno opremljeni prostori Zajednice Talijana „Fulvio Tomizza“ u Umagu otvoreni su 17. 11. 2001. godine. Od 2002. godine simpozij u Umagu organizira se u suradnji Učilišta i Zajednice u tom prostoru.

Zahvaljujući profesorici i prevoditeljici Ljiljani Avirović, manifestacija „Tomizza i mi“  prvi se put 2002. godine odvija i u Trstu, u Visokoj školi za simultane prevoditelje. Time je objedinjen Tomizzin biografski itinerar i postavljena temeljna forma ove manifestacije. Na skup je došao i konzul Republike Hrvatske u Trstu.

Godine 2002. glavni organizator skupa u Sloveniji postaje medijska kuća Primorske novice (čiji zaposlenik je Irena Urbič), a sve veću ulogu u organizaciji iz godine u godinu ima  Zajednica Talijana „Santorio Santorio“ u Kopru.

Od 2004. godine „formaliziraju“ se pjesničko-glazbeni nastupi kojima je od početka završavao ovaj književno-znanstveni skup. Pod nazivom ISTRART (od 2006. ARTISTRA) osmišljavaju se večernji, prvih godina maratonski nastupi pjesnika i glazbenika većinom iz Istre i okolnih kulturnih regija. Time se ova manifestacija „festivalizira“ i otvara široj publici.

Da je osobni angažman od presudne važnosti za opstojnost ovih susreta, govori i činjenica da je tek 2005. godine, kada se u organizaciju uključila pjesnikinja i prevoditeljica Patrizia Vascotto, u funkciji predsjednice kulturne udruge Gruppo 85 – Skupina 85, uspostavljena i programska „ravnoteža“ između ova tri Tomizzina grada. Naime, 2003. i 2004. godine u Italiji su se susreti skromnim programom otvarali u Osnovnoj školi „Fulvio Tomizza“ u Dolini (San Dorligo della Valle). Uz spomenutu udrugu koju je vodila Patrizia Vascotto, kao suorganizator uključuje se te 2005. godine još jedna kulturna udruga iz Trsta – Altamarea.

 

FORUM TOMIZZA, LAPIS HISTRIAE I ITINERARI

              Godina 2006. presudna je za novi koncept ove manifestacije posvećene Fulviju Tomizzi: programski sadržaji otvaraju se aktualnim temama, intenzivira se društveni i umjetnički angažman susreta. To se signalizira i promjenom naziva manifestacije iz „Tomizza i mi“ u „Forum Tomizza“. Iznalaze se novi načini da se u program uključi šira publika i izbjegne elitizam i akademska zatvorenost: pokreću se dva nova projekta koja su se održala do danas – Međunarodni natječaj za kratku priču Lapis Histriae i Tomizzini itinerari.

              Međunarodni natječaj za kratku priču Lapis Histriae ima istu ili srodnu temu kao i simpozijski dio Foruma Tomizza. Na taj način, svi pisci koji pišu talijanskim, slovenskim, hrvatskim, srpskim, bosanskim ili crnogorskim jezikom imaju priliku poslati svoj prilog središnjoj temi. Krajem svake godine, počev od 2006., objavljuje se izbor najboljih priča.

U prvoj godini književnog natječaja Lapis Histriae bile su u planu tri, ali dodijeljene su dvije nagrade, jedna za priče na „štokavskim jezičnim varijantama“ (hrvatski, srpski, bosanski, crnogorski), a druga za priče na talijanskom jeziku; prvu nagradu sponzorirala je umaška tvrtka Sipro d.o.o. (ravnateljica Vesna Žmak), a drugu kulturna udruga Altamarea iz Trsta (predsjednica Rina Anna Rusconi). Obje nagrade iznosile su 500 eura. Nagrada za priče na slovenskom jeziku nije dodijeljena. Nagradu do danas izrađuje akademski kipar Ljubo de Karina. Izbor najboljih priča tiskan je iste godine kao donacija umaške tvrtke Etigraf d.o.o.

Drugi projekt, Tomizzini itinerari, najavljen je na umaškom simpoziju 2005. godine. Počev od 2006. godine, svaki od gradova uključenih u projekt razvio je svoju inačicu itinerara – prema lokalnim mogućnostima i okolnostima.

U Trstu, glavnu ulogu u definiranju itinerara imale su organizatorica Foruma Tomizza Patrizia Vascotto i novinarka Stella Rasman. U sklopu Foruma Tomizza 24. 5. 2006. u Narodnom domu u Trstu održana je bogata književna večer na temu Tomizzinih itinerara. Takva predavanja/čitanja nastavljaju se i sljedećih godina u Trstu, a ujedno se započinje s ključnim elementom itinerara: s vođenim šetnjama. Ta intenzivna zaokupljenost itinerarima dovodi u Trstu i do nekoliko tiskanih izdanja: godine 2009. tiska se talijansko-slovensko izdanje autorica Rasman i Vascotto „Itinerari Tomizziani a Trieste / Tomizzove poti po Trstu“, a 2013. godine tršćanska naklada Comunicarte Edizioni (vlasnik Massimiliano Schiozzi) tiska u suradnji s Gradskom knjižnicom Attilio Hortis letke s mapama itinerara u više jezika, kao i novo, redizajnirano talijansko-englesko izdanje spomenute knjige autorica Rasman i Vascotto.

U Kopru, nacrt književnog vodiča razvija slovenistica i talijanistica Jasna Čebron; počev od 2007. godine, u sklopu Foruma Tomizza gosti manifestacije idu u vođene šetnje u kojima sudjeluju i stanovnici grada i šira publika. Udruga Kulturni klub Kopar u suradnji sa Središnjom knjižnicom Srečka Vilhara u Kopru i Zajednicom Talijana „Santorio Santorio“ u Kopru tiskala je 2014. godine također dvojezični prospekt s mapom i osnovnim biobibliografskim podacima pod nazivom „Kopar u pogledu Fulvija Tomizze“.

U Umagu organizaciju itinerara preuzima Gradska knjižnica Umag u suradnji sa Zajednicom Talijana „Fulvio Tomizza“. Oko itinerara u Umagu najviše se angažiraju fotograf Gianfranco Abrami, zatim tadašnji pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Umaga Dimitrij Sušanj te knjižničarka Ivana Martinčić i ravnatelj Knjižnice Neven Ušumović. Upravo taj tim 2009. godine realizira talijansko-hrvatsko izdanje „Tomizzini itinerari / Itinerari Tomizziani“. Knjigu je financirao Grad Umag. Itinerari u Umagu i okolici organiziraju se sporadično; najveći pomak napravljen je zahvaljujući talijanistici dr. sc. Sanji Roić, koja zajedno sa svojim studentima (Filozofski fakultet u Zagrebu) dolazi u Istru i organizira izlete Tomizzinim putevima od Umaga do Trsta.

Godina 2006. bit će zapamćena i po projektu „Pjesnici dviju manjina“ u okviru kojeg su zajedno nastupali u Trstu i Kopru pjesnici slovenske manjine u Italiji i pjesnici talijanske manjine u Sloveniji.

Iste godine u Umagu je prvi put organizirana izložba i predstavljanje knjige u Galeriji Marin, koju vodi likovna umjetnica i performerica Slavica Marin. Ta je galerija stalna postaja programa Foruma Tomizza u Umagu do 2022. godine, tamo se organiziraju izložbe i performansi renomiranih umjetnika, promoviraju se knjige povezane s manifestacijom i čita poezija. Suradnja sa Slavicom Marin nastavljena je do danas, njezini provokativni performansi otvaraju originalne perspektive na aktualnu temu manifestacije.

Godine 2007. pojednostavnjuje se organizacija književnog natječaja Lapisa Histriae i uspostavlja model koji se održao do 2024. godine: žiri čine tri člana, dodjeljuje se samo jedna nagrada za sve tri jezične skupine, nagradu donira umaška tvrtka SIPRO d.o.o. (iznos nagrade postupno je rastao!). Prvi logotip Lapisa izradio je hrvatski dizajner Marko Mihalinec (koji je tvorac vizualnog identiteta Gradske knjižnice Umag). Knjižnica krajem svake godine izdaje izbor najboljih priča pristiglih na natječaj, tisak financira Grad Umag. Počev od 2008. godine, na natječaj pristiže najmanje 100 kratkih priča.

Najvažniji pomak 2008. godine dogodio se uključivanjem Primorskog sveučilišta u Kopru (Univerza na Primorskem) u organizaciju simpozija. Čvršća i intenzivnija suradnja sa sveučilištima jedan je od strateških ciljeva Foruma Tomizza – od početka je ta manifestacija zamišljena kao književno-znanstveni skup. Zaista je veliki broj profesora sa sveučilišta u Kopru, Trstu, Puli, Rijeci, Zagrebu, Ljubljani, Veneciji… bio uključen u različite programske sadržaje manifestacije, ali zbog zahtjevnosti organizacije nije uspostavljena kontinuirana suradnja na planu uključivanja studenata u program. Kopar je, počev od 2008. godine, najviše napravio na tom planu.

Iste godine organizatori Foruma Tomizza natječu se za sredstva europskih fondova,  program Culture (2007-2013). Kao koorganizatori projekta prijavnicu ispunjavaju Irena Urbič (Primorske novice, Kopar), Patrizia Vascotto (Gruppo 85 – Skupina 85, Trst) i Neven Ušumović (Gradska knjižnica Umag). Iako je manifestacija visoko bodovana, Forum Tomizza nije prešao prag potreban za europsko financiranje.

Godine 2009. Forum Tomizza obilježava deset godina smrti Fulvija Tomizze i deset godina opstojnosti manifestacije. Tim povodom je na zidu iznad obiteljske grobnice Tomizza u Materadi istaknuta trojezična spomen-ploča s natpisom: PASSÒ A MIGLIOR VITA – PRIJEĐE U BOLJI ŽIVOT – ODŠEL V BOLJŠE ŽIVLJENJE – FULVIO TOMIZZA – SCRITTORE – KNJIŽEVNIK – PISATELJ… Prilikom otkrivanja ploče organizatori su na tri jezika pročitali završne rečenice iz najpoznatijeg Tomizzinog romana „Bolji život“.

Za desetu obljetnicu manifestacija je dobila i svoju mrežnu stranicu na hrvatskom, talijanskom i slovenskom jeziku: www.forumtomizza.com. Stranicu održava Gradska knjižnica Umag.

 

NOVI OBLICI, NOVI VIDICI

Godine 2010. novi, bitni pomaci napravljeni su u Umagu: 11. Forum Tomizza završen je velikom svečanošću 29. 5., otkrivanjem biste Fulvija Tomizze, koju je izradio akademski kipar Mate Čvrljak iz Labina. Bistu su otkrili udovica Laura Levi Tomizza i gradonačelnik grada Umaga Vili Bassanese.

Gradska knjižnica Umag je uz financijsku potporu Grada Umaga i Istarske županije započela novi niz prijevoda djela Fulvija Tomizze na hrvatski jezik. Od 2010. godine svake druge godine Knjižnica izdaje prijevod prevoditeljice Lorene Monica Kmet iz Buja, koji redigira i pogovorom prati talijanistica Sanja Roić. Lektorski i korektorski dio obavljaju umaški knjižničari: kroatistica Tihana Dežjot Alessio, talijanistica Ivana Martinčić i ravnatelj Neven Ušumović. Fotografiju za naslovnicu daje Gianfranco Abrami, a prijelom i tisak obavlja umaška tiskara Arty d.o.o.

Godine 2010. započinje i suradnja s kustosicom Majom Briski i fotografom Zanetom Paulinom (Egoist Artz & Partz). U njihovoj organizaciji nastupio je te godine likovni umjetnik i performer Ivo Vrtarić u večernjem programu Gradske knjižnice Umag. Krajem godine Briski i Paulin preuzimaju grafičko uređenje izdanja Lapis Histriae. Iz godine u godinu pa sve do danas Briski i Paulin šire i profinjuju likovnu i medijsku dimenziju Foruma Tomizza.

U svibnju 2011. prevoditeljica Lorena Monica Kmet dobila je nagradu Istarske županije za prijevod romana „Djevojka iz Petrovije“ Fulvija Tomizze, koji je Gradska knjižnica Umag objavila prethodne godine.

Izdavanjem romana „Bagremova šuma“ 2012. godine (prijevod Lorena Monica Kmet, naklada Gradska knjižnica Umag), prevedena je kompletna „Istarska trilogija“ Fulvija Tomizze na hrvatski jezik. Naime, dvije godine prije isti tim objavio je roman „Djevojka iz Petrovije“, dok je prvi roman trilogije – „Materada“ – objavljen na hrvatskom jeziku daleke 1986. godine, u prijevodu Mate Marasa.

Godine 2013. mijenja se vizualni identitet manifestacije: Maja Briski i Zaneto Paulin, već spomenuti umjetnici i suradnici Foruma Tomizza, osuvremenjuju cjelokupni dizajn tiskanih i digitalnih sadržaja.

Iste godine, povodom obljetnice rođenja Sergia Endriga (1933. – 2005.), slavnog talijanskog kantautora koji je zajedno sa svojim mnogim sunarodnjacima napustio rodnu Pulu 1947. godine, održan je u sklopu Foruma Tomizza spektakularan koncert u kazalištu u Kopru, na kojem je predstavljen dvostruki CD „1947 - Hommage a Sergio Endrigo“ s vrhunskim glazbenicima koji su svojim interpretacijama odali počast Endrigu.

U 2014. godini učvršćuju se organizacijska partnerstva: u Kopru kao nositelji organizacije istupaju Kulturni klub Kopar (udruga osnovana 2006., za Forum Tomizza njezin je predstavnik glavna organizatorica manifestacije Irena Urbič) i Zajednica Talijana „Santorio Santorio“ čiji je predsjednik, inače dugogodišnji suradnik Foruma Tomizza, cijenjeni djelatnik u kulturi Mario Steffè.

U Trstu se pak kao partner nositelja organizacije udruge Gruppo 85 – Skupina 85 (koju predstavlja Patrizia Vascotto) još od prije pojavljuje Circolo di Cultura istro-veneta „Istria“, čiji je predsjednik Livio Dorigo.

U Umagu se otvara Grin Photo Gallery čiji je vlasnik fotograf i tiskar Robert Sironić. To omogućuje nadopunu likovne dimenzije tiskanih izdanja književnog natječaja Lapis Histriae, koju Briski i Paulin, u suradnji sa Sironićem, upravo počev od 2014. godine polako osamostaljuju, osmišljavajući multimedijalne izložbe s istom temom koju nosi i književni natječaj. Prvi korak napravljen je krajem godine s izdanjem „Lapis Histriae 2014“ u koje su integrirani prilozi 14 renomiranih umjetnika iz regije na temu natječaja „Hod po rampi“ (imena umjetnika u posebnom prilogu o Lapisu). Sljedećih godina redovito se organiziraju izložbe u Umagu i sve atraktivnije u Kopru (zahvaljujući Zajednici Talijana „Santorio Santorio“ i predsjedniku Zajednice Mariju Steffèu).

Te 2014. godine prvi put je u većoj mjeri realizirana ideja da se programski sadržaji Foruma Tomizza rasporede kroz cijelu godinu (uz zadržavanje centralne manifestacije u svibnju, dakako).

Početkom 2015. godine Gradska knjižnica Umag uspostavila je novu organizaciju književnog natječaja Lapisa Histriae, u koju su sada ušle i Gradska knjižnica „Attilio Hortis“ iz Trsta i Središnja knjižnica Srečka Vilhara iz Kopra. Donesene su nove propozicije natječaja po kojem autori mogu slati svoje radove i na adrese navedenih knjižnica u Italiji i Sloveniji. Osim toga, ove knjižnice uključile su se i u promidžbu natječaja čime je broj kvalitetnih tekstova iz Italije i Slovenije porastao, što je imalo posljedice i na nagrade koje dobivaju sada i slovenski i talijanski pisci.

Godine 2015. u održavanju programskog kontinuiteta u Trstu, Patriziji Vascotto pridružuju se novinar i političar Marino Vocci, njegova kći novinarka Martina Vocci te književnik Marko Kravos.

Iste godine u Kopru je uvedena programska novina: nastup pjesnika na različitim gradskim lokacijama pod nazivom „Pjesnik na cesti“. Time je formalizirana tendencija razdvajanja pjesnika od glazbenika u večernjem programu Artistra, koji sada ostaje rezerviran samo za koncerte. „Pjesnik na cesti“ svojevrstan je vid „osvajanja grada“ od strane pjesnika, pa ima i itinerarske dimenzije.

Na granici prema Hrvatskoj, slovenske su vlasti u jesen 2015. na 219 kilometara postavile žilet-žicu zbog tzv. „migrantske krize“. Već te godine organizirani su prvi protesti u Istri zbog opasnog i doslovno oštrog razgraničenja slovenske i hrvatske Istre, na kojima su sudjelovali i neki od organizatora Foruma Tomizza (najaktivnija je Irena Urbič). Režim zaštite je nešto ublažen, ali žica stoji do danas. Tematika prognanika i izbjeglica postaje novi stalni motiv Foruma Tomizza. Godina 2016. pamtit će se po satiričnom spektaklu feralovaca Predraga Lucića i Borisa Dežulovića, koji su nastupili u umaškoj kazališnoj dvorani s programom „Melodije žizze i Tomizze“.

Forum Tomizza započeo je  kao svojevrsni hommage Fulviju Tomizzi. Nažalost, posljednjih godina drugog desetljeća u „bolji život“ prešlo je nekoliko bliskih suradnika Foruma Tomizza. U Trstu su preminule ključne osobe za organizaciju manifestacije: suorganizator i moderator Marino Vocci (1950. – 2017.) i glavna organizatorica manifestacije Patrizia Vascotto (1955. – 2018.). Preminula su i dva velika Tomizzina prijatelja: Giuseppe Rota (1936. – 2015.), kazališni redatelj i dugogodišnji predsjednik Zajednice Talijana u Umagu te Ciril Zlobec (1925. – 2018.), veliki slovenski književnik, jedan od inicijatora Foruma Tomizza. Iste, 2018. godine preminula je i Daša Drndić (1946. – 2018.), velika hrvatska i jugoslavenska književnica, suradnica Foruma Tomizza od njegovih početaka…

Godine 2019. nizom prigodnih sadržaja obilježena je dvadesetogodišnjica manifestacije Forum Tomizza u Trstu, Kopru i Umagu. Najveća svečanost organizirana je na samom kraju godine, 15. prosinca, na Sajmu knjiga u Puli. Slavio se 80. rođendan Milana Rakovca (Rakovci, 12. 12. 1939.), pokretača Foruma Tomizza. Predstavljena je bogato ilustrirana, trojezična monografija „Forum Tomizza: vent'anni di coraggio / dvadeset godina hrabrosti / dvajset let poguma“, koja je izašla u nakladi Gradske knjižnice Umag. Prvi dio monografije čini izbor 20 tekstova 20 autora koji su sudjelovali u simpozijskom dijelu. U drugom dijelu, različitim arhivskim, tekstualnim i fotografskim prilozima ilustrirana je povijest manifestacije.

 

NEMA GRANICE IMA / NON C'È IL CONFINE C'È / NI MEJA JE

Nitko nije mogao naslutiti što nas čeka u 2020. godini: epidemija koronavirusa odgodila je Forum Tomizza. Zabrana putovanja i zatvorene granice iznenada su ugrozile pograničnu koncepciju festivala. Na ove izazove organizacijski tim je ubrzo odgovorio novim sadržajima u virtualnoj sferi. Pisci, pjesnici, filozofi, sociolozi, prevoditelji, glazbenici i likovnjaci, sudionici naših dosadašnjih programa, izvornim snimkama i tekstovima, snagom umjetničke riječi, evocirali su sjajne momente tih susreta originalnim videosnimkama, snimljenim ekskluzivno za YouTube kanal Foruma Tomizza. Tih je priloga uskoro bilo toliko da je za Noć knjige, 23. 4., premijerno emitirana dugometražna dokumentarna kompilacija u produkciji Gradske knjižnice Umag i Kulturnog kluba iz Kopra. U toj godini održan je kontinuitet književnog natječaja Lapis Histriae, a 9. 10. u Umagu je organiziran cjelodnevni program, sa simpozijem pod nazivom „Novo KORONArno iskustvo granice“.

Najreprezentativniji rezultat djelovanja u virtualnoj sferi predstavljen je na YouTube kanalu Foruma Tomizza, a nastao je u produkciji Kulturnog kluba Kopar. Riječ je o kratkom filmu koji se bavi književnim natječajem Lapis Histriae, odnosno rezultatima natječaja u 2020. godini, kada je tema bila „Domovina d.d.“. U najavi piše: „Namjeravali smo isprva snimiti tek kratak promidžbeni spot. No onda smo stvar dali u ruke profesionalcima i nastao je pravi kratki film.“ Film su koncipirale Irena Urbič i Jasna Čebron, a realizirao ga je ugledni slovenski direktor fotografije Radovan Čok sa sinom Izidorom.

Izlaz iz krizne situacije traži se 2021. godine i sudjelovanjem na natječajima za sredstva Europske unije u programu Kreativne Europe (Creative Europe Programme – CREA). Poticaj za prvi projekt došao je iz Kopra, za drugi iz Novog Sada. Koparski projekt „Forum Babylon“ osmislila je glavna organizatorica Foruma Tomizza Irena Urbič i taj projekt predstavlja proširenje programskog modela i ideja iskušanih u dvadeset godina naše manifestacije. Nositelj projekta bilo je koparsko Kulturno-umjetničko društvo Zrakogled, koje vodi prevoditelj, pjesnik i nakladnik Gašper Malej. Programske projekcije obuhvaćale su sedam zemalja, a partneri projekta su, osim Gradske knjižnice Umag, bili izdavači Buybook (Sarajevo), Partizanska knjiga (Kikinda) i kulturna udruga Poeteka (Tirana). Nositelj novosadskog projekta bila je mađarska kulturna institucija Forum Könyvkiadó Intézet, projekt je imao naziv „Forum & Forum“, a osim Gradske knjižnice Umag (kao suorganizatorice Foruma Tomizza), partner je bio i časopis Ex Symposion iz Veszpréma. Programske projekcije sadržavale su prevoditeljske, manjinske i regionalne književne sadržaje. Iako sredstva nisu dobivena, ovi projekti pokazali su kakav ugled uživa Forum Tomizza u međunarodnim okvirima i kakav potencijal nose njegovi programski modeli.

Godine 2021. Forum Tomizza planiran je kao i uvijek u svibnju, ali je epidemija koronavirusa odgodila realizaciju manifestacije. Ipak, početkom listopada (od 4. do 9. 10.) u okviru jesenskog Foruma Tomizza realiziran je cijeli niz događaja u Umagu i Kopru. Manifestacija je bila posvećena preminulom piscu Marku Sosiču (1958. – 2021.), članu žirija Lapis Histriae i dugogodišnjem suradniku Foruma Tomizza. Tema puno govori o atmosferi susreta: „Solidarité“!

U 2021. godini bilježimo i novi zamah projekta Tomizzinih itinerara u Umagu: Zajednica Talijana „Fulvio Tomizza“ započela je projekt „Povijesno-književni itinerar Fulvio Tomizza“ uz potporu Grada Umaga, Pučkog učilišta iz Trsta i Talijanske unije iz Rijeke. Projekt je u nekoliko navrata predstavila autorica teksta i urednica brošure itinerara Floriana Bassanese Radin, predsjednica umaške Zajednice Talijana. Veliku ulogu u projektu ima Goran Blažević, putopisac i promotor usporenog kretanja iz Umaga, koji je staze itinerara prohodao i trasirao GPS uređajem, kao i djelatnici Gradske knjižnice Umag koji su kao organizatori Foruma Tomizza uključeni u svaki korak realizacije.

Slovenski klub iz Trsta u prošlom desetljeću bio je partner u organizaciji manifestacije, a od 2021. preuzima inicijativu oko osmišljavanja tršćanskih programskih sadržaja. U najuži organizacijski tim Foruma Tomizza iz Slovenskog kluba ulazi mladi Martin Lissiach (1986.). Lissiach je suradnik Slovenskog kulturno-gospodarskog saveza, krovne organizacije Slovenaca u Italiji, u okviru koga vodi, prije svega kulturne projekte. Inače je dramski pisac, urednik, moderator književnih događaja i novinar slovenskog tršćanskog dnevnog lista Primorski dnevnik.

Godine 2022. Forum Tomizza najavljen je velikim događajem u Kazališnoj dvorani „Antonio Coslovich“ u Umagu. Dana 17. svibnja gostovalo je Slovensko stalno kazalište iz Trsta s predstavom „Meja sneženja“ (Granica sniježenja). Predstavu je režirao poznati pisac, scenarist i filmski redatelj Goran Vojnović (1980.) po dramskom tekstu nekadašnjeg umjetničkog voditelja toga kazališta, tršćanskog pisca, redatelja i dramaturga Marka Sosiča. Marko Sosič bio je član žirija Međunarodnog natječaja za kratku priču Lapis Histriae; Goran Vojnović naslijedio ga je na tom mjestu.

Godina 2022. bila je godina u kojoj je nakon pandemijskog razdoblja obnovljen programski model manifestacije s bogatim programom u Trstu, Kopru i Umagu u uobičajenim svibanjskim terminima. U toj godini polazište Foruma Tomizza, koji je nosio naslov KAOS KAIROS, bili su osjećaji nesigurnosti i nepredvidivosti koje su u naš život unijeli pandemija i rat u Ukrajini. U tom katastrofičnom kaosu tražila se točka obrata, s Kairosom, simbolom sretnog trenutka. Raspravljalo se i pisalo o promjeni koja može dati nadahnjujuću perspektivu našem unutarnjem i javnom životu i uvesti nas u novo vrijeme.

Taj osjećaj sretnog trenutka organizatori Foruma Tomizza proživjeli su na                      hrvatsko-slovenskom graničnom prijelazu Plovanija-Sečovlje, gdje su sudjelovali na novogodišnjoj proslavi ulaska Hrvatske u Schengen. Forum Tomizza nazdravio je Istri bez granica u ponoć. Činilo se kao da je san Fulvija Tomizze ostvaren.

Iako je misija Foruma Tomizza ulijevati nadu u perspektivu i budućnost zajedničkog života ne samo u pograničju u kome se manifestacija odvija nego i u širim regionalnim, dapače europskim i globalnim dimenzijama, programski fokus nikada nije zaobilazio kompleksnu stvarnost aktualnog trenutka, drugim riječima, nikada nije nasjedao političkoj retorici i iluzornim projekcijama boljeg života. Svake godine to ističu i teme simpozija koje se kreću, s jedne strane, od lapidarnih stavova koji u jednoj riječi pokreću mnoštvo pitanja, a s druge idu sve do provokativnih persiflaža općih mjesta javnog mišljenja.

Tako smo se i povodom aktualnih događaja poigrali s nazivom same manifestacije i preimenovali se prigodno u „Međunarodne bezgranične susrete“, te izabrali temu „Karneval bez granica“ aludirajući na ambivalentnost značenja karnevala koji najčešće donosi samo kozmetičke promjene, ali nekada može imati i katarzičnu djelotvornost. Sudionici i publika prepoznali su posebnost ovog povijesnog trenutka za život u istarskom pograničju, što je pokazala odlična posjećenost svih događaja u Trstu, Kopru i Umagu i nadahnuta atmosfera.

Dvadeset i petu obljetnicu manifestacije obilježavamo s temom „Gramatika zaborava“ i nizom novih momenata koji doprinose razvoju manifestacije. Pitanje zaborava, kao i uvijek, postavljeno je da isprovocira na raspravu sudionike naših programa i publiku koja prati naše događaje. Jasno je da u osnovni profil svih naših dosadašnjih sudionika manifestacije ulazi činjenica da su oni aktivisti kulturnog pamćenja, borci protiv režimske i medijske prisile zaborava. Umag obljetnicu obilježava s velikim događajem, po gradu i okolici već je početkom proljeća 2024. godine postavljena turistička signalizacija (ploče na hrvatskom, talijanskom, slovenskom i engleskom te putokazi) za Tomizzine itinerare. Zbog porasta interesa za književni natječaj Lapis Histriae (preko 200 priča godišnje!), koji se u godini obljetnice Foruma Tomizza organizira već devetnaesti put, promijenjen je sustav nagrađivanja, pa se umjesto jedne, dodjeljuju tri nagrade.

Općenito možemo u godini obljetnice ustvrditi da interes za našu manifestaciju raste i, što je najbitnije, da je taj interes međunarodnog i međugeneracijskog karaktera. Nažalost, taj interes potiču i nove negativne političke i društvene tendencije u istarskom pograničju i u široj regiji, zbog čega se tradicija naših „susreta na granici“ ukazuje kao kontinuirani iskaz otpora revizionizmu, neokonzervativizmu i političkoj manipulativnoj retorici, te kao stalnica u projekcijama bogatih mogućnosti zajedničkog života na ovim prostorima. Iako organizatore svake godine obuzme malodušnost zbog novih manifestacija srozavanja kulturnih i društvenih vrijednosti koje Forum Tomizza iz godine u godinu zagovara, ovo tmurno vrijeme novih društvenih sukoba ostaje najbolja platforma da ustrajno guramo dalje.