hr
it
slPrešli u bolji život, ostaju s nama
PATRIZIA VASCOTTO (Trst, 1955. – 2018.), kao dugogodišnja predsjednica udruge Gruppo 85 - Skupina 85, Vascotto je bila ključna osoba za organizaciju i opstojnost tršćanskog programa Foruma Tomizza počev od 2005. godine. Moderirala je tršćanske događaje u programu naše manifestacije i govorila i na simpozijima u Kopru i Umagu. Zajedno sa Stellom Rasman objavila je dvije knjige posvećene Tomizzinim itinerarima, koje je osobno godinama vodila po Trstu: „Itinerari Tomizziani a Trieste / Tomizzove poti po Trstu“ (2009.) i „La Trieste di Tomizza / Tomizza's Trieste“ (2013.). Uredila je i talijansko-slovensko-hrvatski zbornik predavanja „Forum Tomizza: Trieste 2005-2007“ koji je 2008. godine objavljen u Trstu. Bila je književnica, prevoditeljica i aktivistkinja talijanskog i istarskog porijekla. U Trstu je predavala povijest i talijanski jezik u srednjoj školi. Neko vrijeme bila je lektorica talijanskog jezika na Sveučilištu u Ljubljani. Pisala je prozu i poeziju. Govorila je nekoliko stranih jezika i prevodila sa slovenskog, španjolskog i francuskog jezika.
GIUSEPPE ROTA (Sirakuza, 1936. – Umag, 2015.), dugogodišnji suradnik Foruma Tomizza od samih početaka manifestacije. Kao predsjednik Zajednice Talijana u Umagu sudjeluje u organizaciji programa. Na simpoziju je govorio 2000., 2001., 2005., 2009. Režira i glumi u predstavi „Maledetti confini“ koja je izvedena 2005. godine na Forumu Tomizza u Umagu. Zajedno s Fulvijom Tomizzom pohađao je Klasičnu gimnaziju – licej „Carlo Combi“ u Kopru, dok je romanistiku studirao na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Od 1961. djeluje na Bujštini kao profesor talijanskog i francuskog jezika. Istaknuti politički predstavnik talijanske manjine, od 1992. do 2002. bio je predsjednik Talijanske unije. Njegova velika ljubav bilo je kazalište: godine 2004. ukoričeni su mu dramski tekstovi.
CIRIL ZLOBEC (Ponikve, 1925. – Ljubljana, 2018.), član inicijativnog odbora manifestacije Forum Tomizza, koji je formiran 2000. godine u Umagu. Govorio je 2000., 2001., 2006. i 2009. godine na Forumu Tomizza. Veliki slovenski pjesnik, nezaobilazna opusa za modernu slovensku književnost. Radio je kao novinar i urednik na Radio Ljubljani, obnašao je i više uglednih političkih funkcija; bio je član Predsjedništva republike Slovenije (1990. –1992.). Bio je redoviti član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prevodio je s talijanskoga, hrvatskog i srpskog jezika. Dobitnik je brojnih visokih nacionalnih i međunarodnih priznanja, između ostalog, 2005. godine mu je Primorsko sveučilište u Kopru dodijelilo počasni doktorat.
DAŠA DRNDIĆ (Zagreb, 1946. – Rijeka, 2018.), dugogodišnja suradnica Foruma Tomizza od samih početaka manifestacije. Sudjelovala je na simpoziju Foruma Tomizza 2004., 2009., 2016. i 2017. godine i bila je članica žirija Lapis Histriae od 2012. do 2014. godine. Daša Drndić jedna je od najprevođenijih i najcjenjenijih hrvatskih spisateljica na anglosaksonskom, talijanskom, njemačkom, francuskom jezičnom području... Polazeći od vlastitite autobiografije i povijesti svoje partizanske obitelji, Daša Drndić produbljuje pozadinu ratnih događanja u bivšoj Jugoslaviji ponovnim tematiziranjem zločina počinjenih za vrijeme 2. svjetskog rata, s fokusom na holokaust. Njezin roman „Sonnenschein“ (u engleskom prijevodu: „Trieste“) dobitnik je nagrade Independent za najbolju stranu beletrističku knjigu po izboru čitatelja za 2013. godinu. S romanom „Belladonna“ u veljači 2018. godine ušla je u finale književne nagrade koju dodjeljuje Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Milan Rakovac uredio je knjigu „Daša: spomenar“ (2018.), koja će biti promovirana i na 20. Forumu Tomizza.
MARINO VOCCI (Buje, 1950. – Opčine, Trst, 2017.), dugogodišnji suradnik Foruma Tomizza, sudjeluje u organizaciji tršćanskog dijela programa. Govori 2005. i 2009. na simpoziju, a 2015. drži uvodni govor i moderira simpozij Foruma Tomizza u Trstu. Marino Vocci bio je novinar, ekolog i političar. Godine 1982. među utemeljiteljima je Društva istrovenetske kulture Istria (Circolo di Cultura istro-veneta “Istria”), kojemu je više od deset godina bio predsjednik, a bio je i predsjednik udruge Gruppo 85 - Skupina 85; obje udruge odigrale su bitnu ulogu u organizaciji Foruma Tomizza u Trstu. Kao novinar piše o prekograničnoj suradnji, okolišu, interakciji turizma i kulture… Godine 2002. proglašen je počasnim građaninom Buja.
FABIO SCROPETTA (Motovun, 1936. – Monfalcone, 2014.), sudjelovao u organizaciji tršćanskog dijela programa i govorio na Forumu Tomizza 2006. godine. Bio je dopredsjednik Društva istrovenetske kulture Istria (Circolo di Cultura istro-veneta “Istria”). Radio je u termoelektrani u Monfalconeu. Zalagao se za očuvanje zavičajne kulture među esulima, kao i za prava slovenske manjine u Italiji.
ALFREDO LACOSEGLIAZ (Trst, 1953. – 2016.), dugogodišnji suradnik Foruma Tomizza. Kao glazbenik nastupao je 2005., 2008., 2009. i 2012. godine na našoj manifestaciji. Godine 2017. glazbeni program Foruma Tomizza bio je posvećen njegovom djelu. Na talijanskoj glazbenoj sceni djeluje od sredine sedamdesetih godina i brzo se afirmira kao kantautor i originalan izvođač tradicionalne glazbe. Osobito ga je privlačila glazba Balkana i glazbena baština istočnih kultura. Tijekom svoje duge i plodne umjetničke karijere Lacosegliaz je surađivao s glazbenicima i umjetnicima širokog profila, no vjerojatno je najvažnija bila njegova suradnja s Monijem Ovadijom, zahvaljujući kojoj je na suvremeni način široj publici otkrio svijet hebrejske glazbene tradicije. Lacosegliaz je održavao intenzivnu vezu sa Sarajevom, jedan od njegovih posljednjih projekata predstava je „La sposa di Sarajevo e Ahmet Jusuf“, prema priči Novaka Simića „Zapisi o Simeunovici i Ahmet Jusufu“, koju je na talijanski preveo Giacomo Scotti. Alfredo Lacosegliaz surađivao je s mnogim istarskim etno glazbenicama.
ARSEN DEDIĆ (Šibenik, 1938. – Zagreb, 2015.), uglazbio je stihove Milana Rakovca o Tomizzi i izvodio na Forumu Tomizza 2005. i 2006. godine u Umagu. Nastupio je i na predstavljanju CD-a: „1947 - Hommage a Sergio Endrigo“ 2013. godine u Kopru. Bio je hrvatski skladatelj, književnik, prevoditelj, pjesnik i kantautor. Jedan od utemeljitelja šansone u Hrvatskoj. Prevodio je i obrađivao poznate šansonijere i autore, među njima i Gina Paolija i Sergia Endriga, s kojima je i surađivao. Uglazbio je stihove Krleže, Cesarića, Ujevića… i mnogih drugih.
PREDRAG LUCIĆ (Split, 1964. – 2018.), nastupio je s Borisom Dežulovićem 2016. godine s „Melodijama žizze i Tomizze“ na Forumu Tomizza. Suutemeljitelj Feral Tribunea, novinar, pjesnik, dramatičar, kabaretist. Najveći trag ostavio je u pjesničkoj parodiji, stvorivši golem opus. U koprodukciji sarajevskog Kamernog teatra 55 i slovenskog Gledališča Koper, Kokan Mladenović 2016. režira Lucićeva „Alana Forda“. Sljedeće godine četiri kazališne kuće iz triju država – Istarsko narodno kazalište iz Pule, Gledališče Koper, Slovensko narodno gledališče iz Nove Gorice i Slovensko stalno gledališče iz Trsta – postavile su „Istarske barufe“ Predraga Lucića prema motivima Goldonijevih „Ribarskih svađa“, u režiji Vite Taufera. Knjiga „Cervantesov trg“ (2018.) donosi Lucićeve sabrane drame i songove.
MELITA RICHTER MALABOTTA (Zagreb, 1947. – Trst, 2019.), na Forumu Tomizza govorila 2007. i 2011. godine. Melita Richter Malabotta bila je sociologinja i feministkinja. Suradnica na međunarodnim projektima i urednica više naslova koji se bave ženskim stvaralaštvom, identitetskim problemima što ih nameću migracije, te aktualnom društveno-političkom situacijom u zemljama bivše Jugoslavije. Posljednjih godina pisala je poeziju.