Sudionici simpozija u Umagu 2012.

Radoslav Petković, jedan je od najvažnijih srpskih prozaika danas, romansijer, esejist, pisac kratkih priča, prevoditelj engleskih klasika. Pozornost (međunarodne) književne javnosti privukao je svojim postmodernim povijesnim romanima: Put u Dvigrad (1979), Senke na zidu (1985), Sudbina i komentari (1993) i Savršeno sećanje na smrt (2009). Oko romana Sudbina i komentari, čija se radnja najvećim dijelom odvija u Trstu XIX. stoljeća, postoji konsenzus književne kritike da je riječ o jednom od najvažnijih srpskih romana s kraja prošlog stoljeća. Petković je jedan od rijetkih pisaca iz regije koji čitatelja vodi k refleksiji o kompleksnosti reprezentacije prošlosti i dosega osobnog uloga u povijesnim zbivanjima.

Fulvio Šuran diplomirao je i završio poslijediplomski studij filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Trstu završio je poslijediplomski studij iz sociologije te 1997. godine obranio doktorat. Danas je redoviti profesor povijesti filozofije i izvanredni profesor sociologije teritorijalnih i internacionalnih fenomena na Odjelu za studij na talijanskom jeziku na Sveučilištu u Puli. Dobitnik je nagrade Istria Nobilissima za poeziju. Od njegovih djela izdvajamo: Bioetika u teoriji i praksi (2001), Položaj talijanske manjine u Hrvatskoj (2003), Sociologia della guerra (2010)...

Kristina Božič, novinarka iz Ljubljane. Diplomirala je na ljubljanskom pravnom fakultetu. Izvještavala je iz Ugande, Ruande, Gruzije, Irana i Palestine. Traga za odgovorima na pitanja vezana za prava čovjeka i međunarodnu kaznenu odgovornost i pravičnost. Piše i prevodi za vodeće slovenske listove i magazine.

Vladimir Arsenić magistrirao je komparativnu književnost na Sveučilištu u Tel Avivu. Književni je kritičar internet portala E-novine (www.e-novine.com.) i stalni suradnik portala www.booksa.hr. Piše povremeno za Beton, Quorum, Peščanik. Suradnik je  - selektor i član žirija - tuzlanskih književnih susreta Cum grano salis, čija je nagrada Meša Selimović jedna od rijetkih relevantnih regionalnih nagrada. Prevodi s engleskog i hebrejskog, a njegovi tekstovi prevođeni su na albanski i slovenski. S prijateljima od 2007. godine uređuje književni časopis Ulaznica koji izlazi u Zrenjaninu. Član je Foruma pisaca, ponosni muž, otac i antifašista.

Nikolai Jeffs doktorirao je na Sveučilištu u Essexu u Velikoj Britaniji. Već niz godina predaje kulturalnu teoriju na sveučilištima u Sloveniji. Jeffs je iznimno aktivan i izvan akademskih krugova: piše eseje i bavi se vizualnim umjetnostima, aktivistički sudjeluje u problematiziranju različitih socioloških tema. Urednik je Zbornika postkolonijalnih studija koji je izašao u Ljubljani 2007.

Slađana Bukovac diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Medijsku pozornost privukla je kao voditeljica emisije Pola ure kulture na HTV-u. Kao književnica afirmirala se romanima Putnici (2003) i Rod avetnjaka (2008), te knjigom poezije Nijedan pauk nije savršen (2005). Za Putnike dobila je nagradu Slavić (koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika) i nagradu Kiklop za debitantsku knjigu godine. Dobitnica je nagrade Galovićevih jeseni za roman Rod avetnjaka za najbolje prozno književno djelo koje se bavi preobraženim identitetom. Živi na relaciji Glina-Zagreb-Poreč.

Valter  Milovan doktorirao je 2009. s temom Život i smrt (u) Piera Paola Pasolinija. Danas radi kao viši asistent na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, na Odjelu za humanističke znanosti, Odsjeku za romansku i klasičnu filologiju. Tajnik je Znanstvene udruge Mediteran, koja se bavi prikupljanjem dijalektalne građe i publikacijom lingvističkih atlasa za Istru i Kvarner. Objavljivao je u časopisima Studi pasoliniani i Tabula , a 2011. godine objavio je knjigu Bilješke o Pasoliniju.