Sudionici Simpozija u Umagu 22. 5. 2015.

Zajednica Talijana "Fulvio Tomizza", 10:00

Srećko Horvat, teoretičar, novinar, aktivist.  Moderator Filozofskog teatra u zagrebačkom HNK-u. Jedan od osnivača Subversive festivala. Njegove kolumne objavljuju brojni svjetski ugledni listovi i tjednici: Guardian, Al Jazeera, Il Manifesto, El Pais, New York Times, Mladina. (Ko)autor je knjiga Što Europa želi (sa S. Žižekom, 2013.); Pažnja! Neprijatelj prisluškuje (2011.); Pravo na pobunu (s Igorom Štiksom, 2010.), Ljubav za početnike (2009.), Budućnost je ovdje, svijet distopijskog filma (2008.), Totalitarizam danas (2008.)… Za tekst Godot stiže u Sarajevo, objavljen u New York Timesu, osvojio je Mediteransku novinarsku nagradu, koja se dodjeljuje prilozima koji pridonose pozitivnoj ulozi medija i razumijevanju kulturne raznolikosti u regiji.

Diego Zandel, književnik i publicist. Rođen je 1948. u izbjegličkom logoru Servigliano (Marche), gdje su njegova baka iz Labina i roditelji iz Rijeke našli utočište nakon odlaska iz rodnog kraja. Zajedno s Giacomom Scottijem napisao je knjigu o Ivi Andriću: Invito alla lettura di Ivo Andrić (1986.). Književnu karijeru započeo je objavljivanjem dvije zbirke pjesama krajem šezdesetih. Od romana izdvajamo: Una storia istriana (Nagrada Napoli, 1987.), I confini del'odio (2002.), L'uomo di Kos (2004.). Objavio je brojne priče, dio njih objedinio je u zbirci Verso Est (2006.). Živi i radi u Rimu.

Vladimir Pištalo, književnik i povjesničar. Završio je Pravni fakultet u Beogradu, a doktorirao na sveučilištu New Hampshire. Radi na Becker Collegeu, Worcester, Massachusetts kao profesor američke i svjetske povijesti. Prvu knjigu proze objavio je 1981. godine. Iz njegovog bogatog opusa izdvajamo zbirke priča Kraj veka (1990.), Vitraž u sećanju (1994.), Priče iz celog sveta (1997.), Aleksandrida (1999.), O čudu (2002.) i romane Milenijum u Beogradu (2000.), Tesla, mladost (2006.) i Tesla, portret među maskama (2008.). Proza mu je prevođena na nekoliko svjetskih jezika, i dobitnik je niza regionalnih književnih nagrada i priznanja. Francuski prijevod romana Milenijum u Beogradu bio je u najužem izboru za prestižnu godišnju nagradu Femina za najbolji prevedeni roman na francuski jezik. Za roman Tesla, portret među maskama dobio je NIN-ovu nagradu za najbolji roman 2008. godine.

Polona Glavan, spisateljica i prevoditeljica. Diplomirala je komparativnu književnost i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Kratke priče objavljuje od 1994. godine i ulazi u slovenske antologije. Njen romaneskni prvijenac Noč v Europi (2001.) nominiran je za Nagradu Kresnik za najbolji slovenski roman. Godine 2004. objavljuje zbirku kratkih priča Gverilci, i dobiva Nagradu Zlata ptica. Njezin drugi, društveno angažirani roman Kakorkoli (2014.), također je ušao u konkurenciju za Nagradu Kresnik koja se ove godine dodjeljuje u lipnju.

Rok Zavrtanik, nakladnik, vlasnik nakladničke kuće Sanje. Sudjelovao u demokratskim zbivanjima osamdesetih u Sloveniji, početkom devedesetih aktivno se uključio u „pretvorbu“ Metelkove, bivše vojarne JNA, u kulturni centar. Koproducent je albuma legendarnog slovenskog kantautora Frana Milčinskog Ježeka Balada o koščku kruha. Nagrađen je nagradom za najboljeg slovenskog nakladnika 2010. godine. Pokretač je Festivala Sanje koji se odvija u Medani.

Dragan Markovina, povjesničar i aktivist. Studij povijesti završio je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu diplomiravši na temu ZAVNOH - temelji i političko djelovanje. Na istom fakultetu obranio je 2011. doktorsku disertaciju pod naslovom Dalmacija u mletačkim reformskim projektima 18. stoljeća. Znanstveni i publicistički interes pokazuje i prema suvremenoj hrvatskoj i južnoslavenskoj povijesti i kulturi sjećanja. U Novom plamenu, Zarezu i tjedniku Novosti kontinuirano objavljuje historiografske eseje. Autor je knjiga: Između crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sjećanja (2014.) i Tišina poraženog grada (2015.). Ove godine bit će mu objavljene knjige Povijest poraženih i Doba kontrarevolucije: povijest hrvatske sadašnjice.

Sandra Bašić Hrvatin, stručnjak za medije i aktivistkinja. Profesorica Fakulteta za humanističke studije u Kopru. Obnašala je dužnost predsjednice slovenskog vijeća za elektroničke medije te savjetnice direktora slovenske javne radiotelevizije. Savjete je profesionalno davala i Europskoj uniji, koja ju je angažirala u kreiranju nedavno usvojenih medijskih zakona u Srbiji. Koautorica je knjige Značaj medijskog integriteta: vraćanje medija i novinarstva u službu javnosti (Sarajevo, 2014.).