Umag - sudionici simpozija 2011.

Silvio Forza (Pula/Rijeka), ravnatelj je EDIT-a iz Rijeke, nakladničke kuće Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji koja, pored školskih udžbenika, već 60 godina izdaje dnevni list La Voce del Popolo. Agilnost i okretnost čine ga vještim sastavljačem/nositeljem različitih uloga: funkcionerskih, poslovnih, umjetničkih... Malo pobliže: Forza je vodio Odjel kulture u Izvršnom Vijeću Talijanske unije, odnosno središnjoj organizaciji Talijana u Hrvatskoj i Sloveniji, bio predsjednikom Skupštine Zajednice Talijana u Puli, a kao novinski urednik prošao je mnoge redakcije, u Puli, Rijeci, Bologni i Rimu. Kao književnik okušao se u pisanju pripovjedaka, eseja i kazališnih uradaka od kojih su mnogi nagrađivani na književnom natječaju Istria Nobilissima.

Nikola Petković (Rijeka), pjesnik, prozaik, književni kritičar, profesor na Filozofskom fakultetu u Rijeci, odnedavno i predsjednik Hrvatskog društva pisaca – autor je dviju važnih knjiga o pitanjima granica i identiteta: Srednja Europa: zbilja-mit-utopija: postmodernizam, postkolonijalizam, postkomunizam i odsutnost autentičnosti (2003) i Identitet i granica: hibridnost i jezik, kultura i građanstvo u 21. stoljeću (2010). Petković se fokusira na (ne)dovršenost potrage za autentičnim identitetom nastojeći s različitih pozicija (jezičnih, kulturnih, političkih, individualnih...) aplicirati lokalne i univerzalne premise i, u osnovi, stvoriti prostor za slobodan izbor identiteta u ma kojoj geopolitičkoj protočnosti ili izraubanosti jer je to preduvjet za „uspostavu i aktivno iskustvo življenja građanstva dvadeset i prvog stoljeća.“ Referirajući na žilavost aktualnih društvenih pojava i uvažavajući recentnu teoretsku pozadinu, Petković superiorno demonstrira živost iskustva i živost identiteta, njihove mijene i utjecaje, savitljivost i (ne)stabilnosti.

Franko Dota (Zagreb), doktorand je moderne i suvremene povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Dopisnik je talijanske novinske agencija ANSA-e za Hrvatsku i Sloveniju. Posljednjih su mu godina u središtu interesa povijest historiografije i teorija historije, a rezultat takvog istraživačkog rada je knjiga Zaraćeno poraće: konfliktni i konkurentski narativi o stradanju i iseljavanju Talijana Istre (Zagreb, 2010). Ova znanstvena studija predstavlja izniman doprinos diskusiji o problematici ratnog i poratnog razdoblja u Istri i Rijeci te razgraničenju nakon Drugog svjetskog rata. Riječ je o analizi hrvatskog historijskog narativa i javnog diskursa naspram talijanskog i njihova međuodnosa od poratnih do suvremenih dana. Svoj interes za manjinska prava i pitanja razvija i ostvaruje i na polju rodnih i seksualnih sloboda i uloga.

Snežana Ilić (Zrenjanin), koordinatorica je programa za etničke i vjerske manjine Centra za razvoj civilnog društva iz Vojvodine. Zagovornik je multikulturnog građanstva kao opreke etničkom nacionalizmu koji žestoko kritizira. Snežana Ilić upozorava u svojim javnim istupima na getoiziranje, fanatizam i nacionalizam u multikulturalnim sredinama, koji prečesto odnose pobjedu nad uspostavom etno-kulturalne pravde. Srodna i još aktualnija tema kojom se autorica u svom radu bavi realpolitičko je zloupotrebljavanje pravno-etičke matrice multikulturalizma. Pitanje jugoslovenstva i jugoslovenskog identiteta, nakon njegove disperzije etnonacionalnim rasapom, jedna je od provokativnih tema ove agilne znanstvenice.

Mirt Komel (Nova Gorica), slovenski je filozof, dramski pisac i esejist. Asistent je na katedri za kulturologiju na Fakultetu za društvene znanosti u Ljubljani. Predavao je 2008. godine na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Objavio je niz članak iz područja političke teorije i teoretske psihoanalize, autor je znanstvene monografije o fenomenu dodira: Poskus nekega dotika (Ljubljana, 2008). Aktivan je i na književnom polju, kao dramski pisac objavio je Mes(t)ne drame (2006), Luciferjev padec (2008), a veliku pozornost izazvao je s knjigom Sarajevski dnevnik (2009), najavljivanom kao tekstualni kulturni šok. Oštar je kritičar „umivenog nacionalizma“ koji se šverca pod parolom domoljubja; stručnjak je za imaginarni i (nad)realni Balkan. Objavljuje u Mladini, Delu, Sarajevskim sveskama...

Ove godine dolazi nam delegacija redakcije sarajevskog časopisa (sic!): Mirnes Sokolović, Edin Salčinović, Osman Zukić i Vedad Jusić. (sic!) je časopis za po-etička istraživanja i djelovanja, a nastao je kao rezultat nastojanja nekolicine sarajevskih studenata književnosti iskažu svojevrstan generacijski stav o vremenu u kojem centri akademsko-političko‐religijsko‐financijske moći pojedinca zatvaraju u skučeni palanački prostor konzervativno‐nacionalističke kulture i društva. Dosada je izašlo osam brojeva (sic!)-a; za kratak pregled razvoja njihovog po-etičkog angažmana kliknite ovdje. Osman Zukić izlagat će o granici između poetika ratnog i tranzicijskog romana na primjerima ratnog romana Vlade Mrkića Istočno od zapada i tranzicijskog romana Otac moje kćeri Nenada Veličkovića.

Nataša Petrinjak (Zagreb/Rijeka), slobodna novinarka. Pred sam raspad SFRJ-a, 1989. godine, ulazi u svijet novinarstva i do danas tvrdoglavo (i na svoju materijalnu štetu) odbija objaviti tekst bez provjerenih činjenica, trač, kakvu tajnu ljubavničkih ložnica, svjedočanstvo „glamura“ novopečenih bogataša ili tekst koji bi na bilo koji način širio netoleranciju ili mržnju. Kao društvenu kritičarku zanimaju je različite teme: politika u najširem smislu - odnosi moći, pozicija žene u društvu, reproduktivna prava, seksualnost, patrijahalne obrasce tranzitnih društava, pitanje sloboda i manipulacija istima... Njezina aktivistički novinarski put ostavio je traga u Danasu, Arkzinu, Jutarnjem listu, Novostima, sve do Zareza gdje je posljednjih godina i članica uredništva. Iz tiska upravo izlazi izbor njezine publicistike pod nazivom U sredini u množini, uz izdanju riječkog ICR-a, koja će biti predstavljena na Forumu Tomizza. Inače, Nataša Petrinjak članica je žirija Lapis Histriae!