HR
IT
SLMilan Rakovac, “idejni vođa” Foruma Tomizza, i Rosanna Bubola moderirat će ovu pjesničku večer, koja će se odvijati u Gradskoj knjižnici Umag, u petak 27. 5., od 20.00 sati. O Rakovcu – sve najbolje, to smo svi mi (vidi, dakle O nama); slijedi nešto malo o Rosanni i ostalim sudionicima.
Rosanna Bubola rođena je u Kopru 1975., ali je djetinjstvo provela u Bujama gdje je završila osnovnu i srednju školu na talijanskom jeziku. Od 1995 do 1997. godine (u Trstu) glumi u kazališnoj skupini Teatro Incontro, i time započinje njezina kazališna karijera. Godine 1991. nagrađena je nagradom Istria Nobilisima za zbirku poezije Transizione. Nakon raznih suradnji s tršćanskim kazališnim skupinama (Teatro degli Asinelli i Gruppo Teatrale per il Dialetto), 2001. godine postaje stalna članica Talijanske drame u Rijeci. U posljednje vrijeme nastupa i pred filmskim kamerama: u vrlo uspješnoj komediji Umberta Cartenija Diverso da chi? (2009) pojavljuje se ulozi majke.
Metka Cotič rođena je 1957. godine u Šempetru pored Nove Gorice. Okušala se u svim književnim rodovima. Već tridesetak godina objavljuje prozu i eseje, dramske tekstove, poeziju, a piše i za djecu. Iz njezine produkcije prošlog desetljeća izdvajamo: Kelih brez dna (poezija, 2008) i Kriva (roman, 2003). Magistarski rad s područja filozofije obranila je na Filozofskom fakultetu u Ljubljani.
Slađan Lipovec rođen je 1972. godine. Objavljuje poeziju, prozu i eseje u hrvatskoj i regionalnoj periodici. Izvršni je urednik zagrebačkog časopisa Quorum. Objavio je tri samostalne zbirke pjesama: Emily Dickinson u mom gradu (2006), Rijeke i mjesečine (2007) i U nekoj od mogućih stvarnosti (2010). Urednik je i koautor (s Vladimirom Končarom) interaktivnog CD-ROM-a Teslin dan.
Alessandro Salvi rođen je u Puli 1976. Kako kaže, oduvijek živi i radi u Rovinju. Pjesme i prozu objavljuje u periodici. Njegova provokativna zbirka Piovono formiche carnivore e altre inezie izašla je 2008. g. u izdanju talijanske izdavačke kuće Aletti. Drugo, izmjenjeno, dvojezično izdanje (prepjev: Roman Karlović): Rominjaju mravi mesožderi i druge sitnice – upravo je u pripremi za tisak. Ove godine izlaze mu još dvije zbirke pjesama: Eserciziario di metafisica per principanti (Fara, Rimini) i I fori nel mare (En Avant! Produzioni, Pistoia). Dobitnike je prve nagrade za pjesništvo na talijanskom jeziku na natječaju Istria Nobilissima.
Nikola Petković (Rijeka), pjesnik, prozaik, književni kritičar, profesor na Filozofskom fakultetu u Rijeci, odnedavno i predsjednik Hrvatskog društva pisaca. Pored dviju važnih knjiga o pitanjima granica i identiteta Petković je autor i niza pjesničkih zbirki: Vile i vilenjaci (1984), Melodije Istre i Kvarnera (1989), Las Regiones Perdidas, LaNana Creek Press: Nacogdoches (2001), Dan na bijelu hljebu (2001), Odisejev pas (2007), te romana: Priče iz davnine (1989), Uspavanka za mrtve (2007), knjige eseja Mozak od 2 marke (2001) i autobiografskog hibrida Kako svezati cipele (2011). Prevodi prozna djela s engleskog i španjolskog. Stalni je kolumnist Novoga lista, gdje, između ostaloga, prati tekuću pjesničku produkciju.
Darko Pekica (Svetvinčenat), pisac, kolumnist, performer, stočar, član Shikuti machine, multimedijalne umjetničke skupine iz Savičente, autor knjige priča Savičenta in the morning. Pekica i njegova skupina osobito se založila da svojim djelovanjem prikaže vrijednost i složenost života na selu, vezanog uz kampanju i praščinu. Filmovi koje Pekica potpisuje kao scenarist, također su nastali u ideji približavanja i vraćanja smisla elementarnom načinu života, naspram fitness i i ostalim fensi akcijama, odnosno uspostavljanju veza i teza između galerije i staje. Stoga, motivi i teme njegova/njihova stvaralaštva (kolumne, video, filmovi, performansi) vrlo su ruralni: cuki, gnoj, njiva, staja, krava, marenda, poljoprivrednici, nona i njezine mudrosti… Pored toga, jezik kojim Pekica opisuje svijet (primjerice, kolumna u Glasu Istre Savičenta in the morning) autentična je Šikuti čakavština (šikavština), kojom ozbiljno mami etnolingvističke umove
Tahir Mujičić (Zagreb), pjesnik, redatelj, dramski pisac, lutkar, scenarist, kostimograf i karikaturist, uglavnom na putu od kazališta do poezije, i nazad. Od krupnijih funkcija valja spomenuti da je bio ravnatelj Zagrebačkog kazališta mladih, pomoćnik direktora u AGM-u, direktor produkcije i glavni urednik Egmonta Hrvatska, pomoćnik direktora Zagreb filma… Režira najčešće u lutkarskim kazalištima, stvara lutke, bavi se kostimografijom i scenografijom, ilustracijom i dizajnom, crtanim filmom i stripom. Autor je niza dramskih knjiga. Od njegovih knjiga poezije izdvajamo sljedeće naslove: Vlaška 99, Zvonjelice für Cvite, Luna Lusitana… Njegov rad odlikuje iznimna energičnost, maštovitost, zaigranost,duhovitost, parodičnost, ludizam, simbolizam, ironija, bandoglavost, aluzivnost, komičnost pa i karnevalska pronicljivost.
Ove godine dolazi nam delegacija redakcije sarajevskog časopisa (sic!): Mirnes Sokolović, Edin Salčinović, Osman Zukić i Vedad Jusić. (sic!) je časopis za po-etička istraživanja i djelovanja, a nastao je kao rezultat nastojanja nekolicine sarajevskih studenata književnosti iskažu svojevrstan generacijski stav o vremenu u kojem centri akademsko-političko‐religijsko‐financijske moći pojedinca zatvaraju u skučeni palanački prostor konzervativno‐nacionalističke kulture i društva. Dosada je izašlo osam brojeva (sic!)-a; za kratak pregled razvoja njihovog po-etičkog angažmana kliknite ovdje. Izvodeći satirične tekstove i pjesme, što je osnova njihovog skupnog nastupa, (sic!)-ovci nude publici bolji vid zabave od čitanja školske lektire i prigodnih naci-recitacija.