HR
IT
SL
Marcel Štefančič jr, filmski kritičar, televizijski voditelj i publicist (Mladina, Global). Magistrirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Jedan od najproduktivnijih i najlucidnijih slovenskih esejista. Napisao je preko šezdeset knjiga o filmu, književnosti, pop-kulturi i aktualnim društveno-političkim događajima. Štefančič je vrhunski amerikanolog, njegova monumentalna, dvotomna knjiga Zadnji film: o vzponu in propadu novega Hollywooda (2007) nezaobilazna je filmološka referenca. Jednako je epohalna i njegova knjiga o slovenskom filmu u socijalizmu Maškerada (2013). Svoje najbolje eseje o sociokulturološkim fenomenima XX. stoljeća ukoričio je u knjizi Zakaj si življenje zasluži, da ga izgubimo (Zašto život zaslužuje da ga izgubimo, 2012). Štefančič u toj knjizi originalno, s puno ironije, piše o Amy Winehouse, Romanu Polanskom, Hunteru S. Thompsonu, Simone de Beauvoir, J. D. Salingeru, Normanu Maileru… i otvoreno polemizira s invazivnim amerikanizmom.
Ferida Duraković, pjesnikinja, prozaistica, kolumnistica, spisateljica za djecu. Diplomirala književnost i srpskohrvatski jezik na Univerzitetu u Sarajevu. Objavila 12 knjiga poezije, proze, prijevoda s engleskog i književnosti za djecu. Posljednjih godina objavila Locus minoris – Sklonost Bosni kao melanholiji (poezija, 2008), Putnici kroz (ne)vrijeme – 50 godina Sarajevskih dana poezije (koautorstvo, 2011), i Pokret otpora (kolumne i eseji, 2012). Između ostalih, nagrađena Nagradom Fondacije Hellman-Hammet Fund for Free Expression 1992. godine, a za pjesničku knjigu Heart of Darkness (White Pine Press, Fredonia, New York, 1999) dobila nagradu Vasyl Stus Freedom-to-Write-Award, koju dodjeljuje PEN New England, SAD. Radi kao izvršna direktorica PEN Centra u BIH od njegovoga osnivanja 1992. godine.
Dinko Telećan, književnik i prevoditelj. Diplomirao je filozofiju i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je četiri zbirke pjesama, filozofsku knjigu Sloboda i vrijeme (Jesenski i Turk, Zagreb, 2003), putopis iz Indije i Pakistana Lotos, prah i mak (Jesenski i Turk, Zagreb, 2008), zbirku eseja pod naslovom Pustinja i drugi ne-vremeni ogledi (Sysprint, Zagreb, 2009) te roman Dezerter (Algoritam, Zagreb, 2013). Prevodi književna i teorijska djela s engleskog i španjolskog jezika: preveo je preko 50 naslova. Za prijevod Frazerove Zlatne grane nagrađen je 2003. godišnjom nagradom Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Godine 2013. dodijeljena mu je u Rumunjskoj Europska nagrada za poeziju.
Ivona Orlić, etnologinja. Na Pedagoškom fakultetu u Rijeci diplomirala je pedagogiju a godinu dana kasnije i organizaciju kulturnih djelatnosti. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisala je poslijediplomski znanstveni studij etnologije i kulturne antropologije i magistrirala s radom pod nazivom Franci Blašković i konstrukcija suvremenog istarskog identiteta, a zatim doktorirala s temom Regionalni identitet u suvremenoj turističkoj ponudi Istre. Od 2006. godine radi kao etnolog u Etnografskom muzeju Istre u Pazinu. Objavila je desetak znanstvenik i stručnih radova, tri knjige i jednu slikovnicu. Njena posljednja knjiga Istra kroz tri generacije (2013) izvanredan je primjer suvremene antropologije istarskog područja.
Katarina Luketić, književna urednica i kritičarka. Završila je studij komparativne književnosti i ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1996. godine redovito objavljuje eseje, književne kritike i druge tekstove u raznim medijima. Dugogodišnja je urednica u dvotjedniku Zarez, a nekoliko godina bila je i njegova glavna urednica. Uredila je više desetaka knjiga s područja književnosti i teorije objavljenih u nakladničkoj kući Pelago čija je suosnivačica. Objavila je prvu sveobuhvatnu studiju balkanizma na hrvatskom jeziku: Balkan: od geografije do fantazije (2013), koja je kritika zapadnog diskurzivnog imperijalizma, koliko i otrježnjujuće suočavanje s Balkanom kao traumom.
Silvia Pesaro, nakladnica iz Genove. Njena je obitelj rodom iz Istre, slavenskih je i i talijanskih korijena. Studirala je sociologiju, značajni interes pokazuje za teme vezane za identitet granice. Idejna je kreatorica i odgovorna za projekt Archivio del Ricordo della Liguria (Arhiva sjećanja Ligurije), koji čini 50 video-intervjua ezula iz Istre, Rijeke i Dalmacije, te nekoliko Talijana koji su ostali u Istri. Autorica je izložbe Confini: l’esodo giuliano dalmata (Granice: istro-dalmatinski egzodus) (Genova, Palazzo Ducale, 2011.), koja je odličan primjer svladavanja rigidnih barijera i suprotnosti. Godine 2012. u sklopu festivala La Storia in Piazza (Povijest na trgu), organizirala je književni susret Miniature Istriane (Istarske minijature), a povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. organizirala je manifestaciju Voci Adriatiche (Jadranski glasovi), program u četiri dijela sastavljen od glazbenih, filmskih i književnih susreta, posvećen predstavljanju Hrvatske kulture. Godine 2014. osnovala je izdavačku kuću Tuss s ciljem istraživanja poveznica između različitih kultura i identiteta.
